Provedba Zakona o zaštiti obitelji s djecom u vrhu je prioriteta Vlade Županije Zapadnohercegovačke, a da jedinstvena mjera koja podrazumijeva mjesečnu naknadu od 500 KM za treće i svako iduće dijete itekako ima smisla pokazuju podatci o rastu broja višečlanih obitelji na području ove županije.Prema podacima Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke, u siječnju 2024. godine za obitelji s troje i više djece je iz županijskog proračuna isplaćeno 910.500 KM, dok je u svibnju taj iznos porastao na 931.000 maraka.
Od samog početka primjene Zakona, odnosno ove demografske mjere zahvaljujući kojoj svako treće, četvrto i iduće dijete do svoje sedme godine života prima mjesečni iznos od 500 KM, a koju Županija Zapadnohercegovačka jedina u Federaciji BiH provodi od listopada 2022. godine iz Proračuna ŽZH je obiteljima s troje i više djece isplaćeno ukupno 17.439.000 KM.
Prema riječima ministrice financija i dopredsjednice Vlade ŽZH Blagice Leko županijskim proračunom za ovu godinu je na stavci koja se tiče spomenute demografske mjere planirano 10.600.000 KM. Međutim, ako broj djece bude veći ista će se korigirati Izmjenama i dopunama Proračuna ŽZH.
Pored naknade za treće i svako iduće dijete Vlada ŽZH sukladno Zakonu o zaštiti obitelji s djecom donijela je Odluku o utvrđivanju visine jednokratne novčane potpore za opremu novorođenog djeteta, kao i Odluku o utvrđivanju visine novčane potpore ženi-majci koja nije u radnom odnosu. Tako jednokratna novčana potpora za opremu novorođenog djeteta ženi majci koja nije u radnom odnosu iznosi 500 KM, dok jednokratna novčana potpora za opremu novorođenog djeteta ženi majci koja je u radnom odnosu iznosi 300 KM. Kada je pak riječ o potpori ženi-majci koja nije u radnom odnosu, ona se u ovoj županiji isplaćuje tijekom 12 mjeseci u mjesečnom iznosu od 350 KM. Samo za mjesec svibanj na temelju spomenute dvije Odluke isplaćeno je ukupno 192.286,67 KM, dok je od početak godine iznos isplaćen iz Proračuna ŽZH u navedene svrhe 947.254,61 KM.
Da je riječ o socijalno osjetljivoj Vladi, navodi ministrica Leko, vidljivo je i iz izdvajanja za ostale socijalne kategorije među kojima su i štićenici kao posebno osjetljiva populacija za koje se redovito izmiruju troškovi smještaja i njege, kao i udomitelji za što je u prvih pet mjeseci izdvojeno 541.867,22 KM.
Kako je vidljivo iz Proračuna ŽZH za 2024. godinu na ovoj stavci osigurano je 1.500.000 KM. Značajna sredstva izdvajaju se i za korisnike stalne socijalne pomoći. Prema podacma ministarstva financija ŽZH, u ove svrhe je u prvih pet mjeseci ove godine isplaćeno ukupno 425.960 KM.
Međutim, unatoč ovim pozitivnim inicijativama, mnogi mladi iz Zapadnohercegovačke županije iseljavaju u Hrvatsku ili Njemačku nakon punoljetnosti. To postavlja pitanja o dugoročnoj održivosti ove populacijske politike u nedostatku mjera za suzbijanje iseljavanja.
Evaluacija isplativosti populacijske politike usred iseljavanja
Financijski poticaji naspram iseljavanja:
- Iako financijski poticaji mogu privremeno povećati stopu nataliteta, možda neće biti dovoljni da zadrže mlade obitelji ako vide bolje prilike u inozemstvu.
- Značajna financijska ulaganja (dosad 17.439.000 KM) mogla bi imati ograničen utjecaj ako korisnici kasnije isele, što dovodi do gubitka ljudskog kapitala.
Održivost politike:
- Proračunska izdvajanja možda će se morati kontinuirano povećavati kako bi podržala rastući broj djece koja ispunjavaju uvjete, što bi moglo opteretiti javne financije.
- Dugoročna održivost zahtijeva sveobuhvatan pristup koji kombinira financijske poticaje s drugim mjerama.
Komplementarne politike:
- Prilike za zapošljavanje: Stvaranje više lokalnih radnih mjesta bilo bi ključno. Inicijative mogu uključivati promicanje lokalnih industrija, poticanje poduzetništva i pružanje stručne obuke u skladu s potrebama tržišta.
- Poboljšanje kvalitete života: Poboljšanje lokalne infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i stanovanja može učiniti ostanak u regiji privlačnijim.
- Podrška za mlade obitelji: Pružanje pristupačne brige za djecu, politike roditeljskog dopusta i subvencija za stanovanje može učinkovitije podržati mlade obitelji.
Studije slučaja i najbolje prakse:
- Proučavanje uspješnih primjera iz drugih regija ili zemalja koje su uspjele uravnotežiti rast populacije s zadržavanjem stanovnika moglo bi pružiti vrijedne uvide.
- Provođenje politika koje rješavaju temeljne uzroke iseljavanja, poput gospodarskih izgleda, obrazovanja i socijalnih usluga, može dovesti do održivijih rezultata.
Dok su trenutne demografske mjere u Zapadnohercegovačkoj županiji pohvalne i pokazale su pozitivne početne rezultate, njihova dugoročna učinkovitost ovisit će o sposobnosti zadržavanja mladih obitelji. Kako bi se osigurala isplativost ovih politika, one moraju biti dio šire strategije koja uključuje gospodarski razvoj, poboljšanje kvalitete života i ciljanu podršku za mlade obitelji. Samo rješavanjem temeljnih razloga iseljavanja županija može postići održiv rast i zadržavanje populacije.