Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž smatra kako je trenutna situacija u BiH najgora od Daytona, te kako sve domaće snage, ali i međunarodna zajednica, moraju poduzeti proaktivne korake kako se situacija ne bi dodatno zakomplicirala i eskalirala.
U pauzi sjednice Predsjedništva HDZ-a 1990, Raguž je u izjavi za novinare naglasio kako domaće institucije nisu dobro reagirale na događaje vezane za nasilne prosvjed u bh. gradovima prošloga mjeseca.
“Moram, nažalost, konstatirati da institucije i politički predstavnici nisu na razini izazova i složenosti pred kojima BiH stoji. Postoji opasnost ukupnog pogoršanja situacije ako se ne djeluje proaktivno i odgovorno”, kazao je Raguž.
Dodao je kako na razini BiH treba povesti ozbiljnu raspravu o radu sigurnosnih agencija.
“Ako najvažniji čovjek na čelu koordinacijskog tijela sigurnosnih agencija sam kaže da ne može jamčiti sigurnost čak ni šefu države, što nam to govori u kakvoj smo mi situaciji?”, upitao je Raguž.
Kada su u pitanju zahtjevi prosvjednika, prvi čovjek HDZ-a 1990 smatra kako je dobar dio njih opravdan te da HDZ 1990 podržava smanjenje i usklađivanje primanja izabranih dužnosnika “kako bi ona bile primjerenija socijalnom trenutku”.
Jedan od načina izlaska iz krize je, drži Raguž, veće angažiranje bh. političara u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji, te osiguravanje posebnog statusa za BiH u tom procesu.
“Europska unija trebala bi uspostaviti novi europski pristup koji bi BiH osigurao status posebne zemlje kandidata. To ni jedna zemlja u tranziciji nije imala, a mislimo da BiH to zaslužuje i da je to neminovnost ako se želi spriječiti eskaliranje situacije. To je najmanje što Europa u ovom trenutku može učiniti”, kazao je Raguž.
To podrazumijeva, dodao je, specifičan pristupni proces, u okviru kojeg bi bili definirani koraci koje BiH mora poduzeti na europskom putu.
“Po nama, ti koraci su promjena ustava, zatim nadogradnja, reforma ili europeizacija, kako god to hoćete nazvati, Daytona, jer očito je ovakav ustroj neučinkovit, skup, nepravedan i besperspektivan, te nas gura u provaliju. Zatim poseban program razvojne pomoći, kroz vrlo precizne projekte, koji ne bi bio birokratiziran, a kada se svi ti uvjeti ispune, tek tada treba dokinuti ulogu OHR-a i započeti prave pregovore BiH kao pravog kandidata za članstvo u Europskoj uniji”, pojasnio je predsjednik HDZ-a 1990.
Kada su u pitanju ustavne reforme, HDZ 1990 zalaže se za federalizaciju BiH i uvažavanje legitimnih interesa svih naroda te otklanjanje diskriminacije.
“Za nas je optimalan okvir ustavni preustroj cijele BiH, a što se tiče praktičnih koraka, smatramo kako je najoptimalniji okvir onaj koji je ponuđen u nedavnoj rezoluciji Europskog parlamenta, a prvi korak može biti okrupnjavanje županija u Federaciji BiH. To nije nikakvo novo crtanje granica, već racionalizacija. Koliki bi bio broj županija, to je pitanje za raspravu”, kazao je Raguž.
Po njegovom mišljenju, kada bi se počela sređivati situacija u Federaciji BiH, ni Republika Srpska ne bi ostala izvan ukupnih odnosa u BiH po pitanju ustavnih promjena, te ne bi bila u “komfornoj situaciji” kao što je bila u razgovorima o implementaciji presuda Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci.
Komentirajući aktualne amandmane na ustav koje predlažu pojedine političke stranke, Raguž je kazao kako je HDZ 1990 spreman sudjelovati u donošenju antikorupcijskih zakona, ali ne, kako je rekao, na način da se izuzimaju nadležnosti županija i da se na taj način vrši netransparentna centralizacija.
Dodao je kako njegova stranka načelno podržava amandmane koji se odnose na ukidanje zastare kada je u pitanju privatizacija i organizirani kriminal.
Sjednica Predsjedništva HDZ-a 1990 je u tijeku, a u nastavku je najavljena rasprava o pripremama za opće izbore u BiH na jesen.