Uvijek će ponoviti da su Rusi pravi prijatelji Hrvatskoj i Hrvatima, što su, prema njegovim riječima, i dokazali
Ruski veleposlanik u Zagrebu, Anvar Azimov, definitivno je aktivan ambasador. Nakon godina statusa quo u odnosima Hrvatske i Rusije, njegovim dolaskom došlo je do aktivnije suradnje na svim područjima. No, kako sam kaže, nije samo on za to zaslužan, nego i hrvatske vlasti. Ipak, ako bi trebao imenovati tko su ti koji su uz njega zaslužni za toplije odnose, Azimov ističe aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, bivšeg predsjednika u dva mandata Stipu Mesića i svojega “brata”, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Azimov na pitanja odgovara u “Putinovu stilu”, ostavljajući dojam da svi u Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije prolaze obuku “kako istupati u javnosti”. No spremno je odgovarao i neka škakljivija pitanja poput špijunaže, piše Express.hr
Uvriježeno je mišljenje da su, gdje god dođu, ruski diplomati špijuni. Zbog čega je to tako?
To nije istina. Svi ruski diplomati s ambasadorom na čelu rade samo zbog jednog cilja – to je jačanje bilateralnih odnosa u svim sferama. Naši diplomati ne rade ništa protiv interesa Hrvatske u odnosima s njezinim strateškim temama. Mislim da je tema oko špijuna izmišljena tema jer će onda ispasti da je ambasador Azimov najveći špijun u Hrvatskoj. Ako sam i špijun, radim u interesu rusko-hrvatskih odnosa jer sam veliki patriot kad su naši odnosi u pitanju. U ruskim krugovima kažu da sam prohrvatski ambasador.
Već godinu dana govori se kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao doći u Hrvatsku na otvorenje nove zgrade ambasade?
Posjet mojeg predsjednika Hrvatskoj ostaje na dnevnom redu. Takav posjet treba pripremiti te postići neke nove sporazume i unaprijediti odnose. Siguran sam da će doći u Hrvatsku čim posjet bude spreman. No kod vas je malo napeta unutarnjopolitička situacija, sad imate predsjedničke izbore, onda ćete predsjedati Europskom unijom, pa stižu i parlamentarni izbori.
Kad ćete se preseliti u novu zgradu?
Preseljenje očekujemo u travnju i tad će doći naš ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Također, na otvorenju će biti i hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman. Tad bi se definirao i dolazak predsjednika Putina.
Kako ocjenjujete današnju suradnju Hrvatske i Rusije?
U zadnje četiri godine dinamika rusko-hrvatskih odnosa popravila se u svakom smislu. Rusko-hrvatska trgovinska suradnja će, nadam se, ove godine biti veća od dvije milijarde eura. Uspostavljeni su i vrlo dobri kontakti između parlamenta i osam ministarstava Hrvatske i Rusije. Zadovoljan sam dinamikom i perspektivama.
Tko je najzaslužniji za bolje odnose dviju država?
Nije to samo moja zasluga, glavna zasluga je na rukovodstvu Rusije i Hrvatske. Posebno zahvaljujemo predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović koja je dala impuls razvoju rusko-hrvatskih odnosa, iako puno za naše odnose radi i vaš bivši predsjednik Stjepan Mesić. Glavni motor razvoja odnosa, pogotovo između Zagreba i St. Petersburga i Moskve, je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je moj prijatelj i moj brat.
Ima li šanse da Europska unija i Amerika, a onda i Hrvatska, uskoro ukinu sankcije Rusiji?
Nas to ne zanima. Nismo mi uveli te sankcije i nije na nama da njih ukidamo. Osim toga, prema postojećim podacima, Europska unija je izgubila 240 milijardi dolara, SAD – 17 milijardi, a Japan – 27 milijardi. Sve to utječe na zaposlenost u zemljama koje su uvele sankcije, uključujući zemlje EU. Oni gube naše tržište. Naravno da je i Rusija izgubila – gotovo 50 milijardi. Ali u međuvremenu smo uspjeli uvesti nove tehnologije, zamijeniti uvoznu produkciju svojom. Neke proizvode smo čak počeli izvoziti. Sankcije su nas mobilizirale i poslužile kao poticaj za razvoj.Zanimljivo je to da u odnosu na neke pojedince SAD uvodi sankcije po drugi, ponekad i po treći put. Kao da su se izgubili u popisima već uvedenih sankcija ili jednostavno nemaju više fantazije. Nama je jasno da su ovakvi koraci rezultat unutarpolitičke krize u SAD-u, gdje temu Rusije namjerno iskorištava dio američkog establišmenta kao alat za svoje trenutačne ciljeve. Osim toga, restrikcije se uvode i protiv zemalja koje nemaju nikakve veze s Ukrajinom, koju su zapadne države iskoristile kao povod za sankcije. Primjerice, Kina, kojoj se povećavaju tarife, kao što se nama povećavaju – sankcije. Pod udarom se našao kineski Huawei. Sve je to usmjereno protiv Kine jer je postala globalni konkurent drugoj velesili – Sjedinjenim Američkim Državama.
Zadnjih dana mediji pišu o ‘tajnim’ razgovorima Putina i Trumpa. Navodno ih je u samo tri godine bilo 11. Kremlj želi da razgovori ostanu privatni. Ima li kakvih novosti o tome?
Postoje diplomatske tradicije, pravila i praksa. Postoji Bečka konvencija o diplomatskim i konzularnim odnosima. Ovi dokumenti reguliraju sve sfere diplomatskog djelovanja. U skladu s time, bilo kakvi tekstovi pregovora ne mogu biti objavljeni bez uzajamne suglasnosti svih strana. Ako budemo dobili kakve signale od američke strane, onda ćemo ih razmotriti. Ali uglavnom mi nije jasno kakve veze ima ta histerija koju su pokrenule neke političke snage i mediji u SAD-u s demokracijom i međunarodnim odnosima. Vrlo žalosno kad se ne štedi ništa radi unutarpolitičkih ciljeva i rejtinga.
Tko su, trenutačno, najveći saveznici Rusije?
Dominiranje Zapada u svjetskim poslovima koje je trajalo stoljećima sad se topi. Pojavljuju se i jačaju novi centri gospodarskog rasta i političkog utjecaja. Sve više zemalja dijeli zabrinutost Rusije zbog pokušaja nekih zapadnih zemalja zaustavljanja formiranja multipolarnog svijeta i vraćanja izgubljenih pozicija. Sve više mi svjedočimo tome kako se na Zapadu koristi nepravedna konkurencija, protekcionizam, trgovinski ratovi, jednostrane sankcije, zloupotreba statusom američkog dolara… Zbog toga s istomišljenicima zastupamo ideju harmonizacije integracija, formiranje velikog euroazijskog partnerstva – od Kine do zemalja EU. Već radimo na zbližavanju projekta Euroazijske unije i kineskog projekta ‘Jedan pojas – jedan put’. Postupno možemo uspjeti izgraditi temelj za zajednički prostor mira, stabilnosti i suradnje od Lisabona do Jakarte.
Kako komentirate izlazak SAD-a iz ugovora o raketama malog i srednjeg dometa? Odnosno, kakav je ruski pogled na to?
Više od petnaest godina ulagali smo primjedbe na kršenje ovog Sporazuma od strane SAD-a jer su koristili rakete-mete i bespilotne letjelice čije su karakteristike slične karakteristikama balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa. Skretali smo pažnju na činjenicu da je 2014. godine SAD na području Poljske i Rumunjske locirao kopnena središta za lansiranje projektila MK-41, koji dopuštaju lansiranje Tomahawka, što SAD nije ni skrivao, iako to predstavlja izravno kršenje ugovora. Kao odgovor na naše primjedbe, Washington je prije nekoliko godina počeo optuživati Rusiju za kršenje Sporazuma, iako do danas nisu o tome izneseni nikakvi dokazi. Kad smo predložili da, u okviru mjera za jačanje povjerenja, javno prikažemo karakteristike ruskog naoružanja, Amerikanci su zbog nepoznatih razloga odustali od toga i žurno izašli iz Ugovora. Također je zanimljiva činjenica da je Kongres SAD-a izdvojio sredstva za znanstveno-istraživačke i eksperimentalne radove za rakete srednjeg i kratkog dometa puno prije nego što je Washington dao službenu izjavu o izlasku iz Sporazuma. A prvo testiranje zabranjenih raketa Amerikanci su napravili samo 2 tjedna nakon prekida ugovora. Isto pokazuje da je odluka SAD-a o izlasku iz Sporazuma bila donijeta već davno prije pa su svi naši napori spašavanja Sporazuma od početka bili uzaludni. Izlazak iz Sporazuma postao je samo još jedan od planiranih poteza SAD-a, započetih zapravo 2002. godine, kad je Bijela kuća objavila raskid ugovora o zabrani strategijskih proturaketnih sustava (ABM) te inicirala proces rušenja čitavog sistema kontrole naoružanja i strateške stabilnosti. Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je svoju odluku u skladu s kojom mi nećemo razmještati rakete malog i srednjeg dometa u Europi i drugim regijama sve dok to ne počnu raditi Amerikanci. Pozvali smo zemlje NATO-a da podrže takav moratorij.
Očekujete li da će Vladimir Putin ići na peti mandat, odnosno hoće li se mijenjati Ustav jer prema postojećem nema pravo kandidature?
Predsjednik Putin je više puta govorio da neće mijenjati Ustav kako bi produljio svoj rok na sadašnjoj dužnosti.
Je li onda ipak izglednije očekivati da će političke elite na čelu s Putinom naći nekog novog ‘Putina’, postići konsenzus oko tog kandidata i podržati ga, a pravi Putin će vladati iz sjene?
Špekulirati na ovu temu je vrlo nezahvalni posao, pogotovo s obzirom na to da će predsjednički mandat potrajati do 2024. godine. Naravno da bilo koji rukovoditelj može podržati nekog od budućih kandidata, ali će konačnu odluku na izborima u svakom slučaju donijeti narod Ruske Federacije i nitko mu ne može ništa nametnuti.
Čini se da su Rusi sve manje zadovoljni postojećim političkim elitama (od lokalnih do državnih), lošije žive zbog sankcija, ali još nema velikih demonstracija. Može li se što promijeniti po tom pitanju?
Ne bih se potpuno složio s vašom procjenom. Na zadnjim predsjedničkim izborima predsjednik Putin je dobio 76 posto glasova. Na regionalnim izborima su gotovo svugdje pobijedili kandidati vladajuće stranke. Zaista je u Moskvi opozicija organizirala protest povodom odluke biračke komisije o isključenju pojedinih kandidata zbog krivotvorenih potpisa u njihovu podršku. Ali to nikako nije utjecalo na podršku oporbenih kandidata. Prije prosvjeda se očekivalo da će oni dobiti 20-22 mandata u moskovskom parlamentu, a nakon prosvjeda su dobili 20 mandata, što je manje od polovine.Slažem se da smo se prije nekoliko godina suočili s više problema u gospodarstvu. Ali nisu sankcije bile primarni razlog. Promijenila se situacija na tržištima za našu glavnu izvoznu produkciju – to su nafta, ugljikovodici, metali, proizvodi kemijske industrije i druga roba. Realni prihodi stanovništva su se smanjivali tijekom nekoliko godina. Najveći pad je bio zabilježen u 2016. godini. Ali sad je već započeo rast proizvodnje, inflacija se smanjila do pet posto, polako rastu plaće. U 2017. je srednja plaća bila 39 tisuća rubalja, to je oko 3,9 tisuća kuna, a ove godine već 4,8 tisuća. Naravno da to nije puno. Zbog toga vlada stalno poduzima mjere kako bi poboljšala situaciju. Nama je cilj staviti gospodarstvo na novu razinu, uvesti što više novih tehnologija, povećati produktivnost rada, osigurati dugoročnu stabilnost i sigurnost naše države.
Jeste li zadovoljni novom zgradom?
S obzirom na uvjete u kojim danas radimo, bilo koje rješenje će nas više nego zadovoljiti. Selimo se u zgradu u istoj ulici preko puta sadašnjeg veleposlanstva i odmah do konzulata. U tijeku su pripremni radovi kako bismo je prilagodili neophodnim uvjetima.
Kako to da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović postala tako draga Rusima iako je percipirana kao američki igrač? Rusima ne smeta što je bila visoko pozicionirana u NATO savezu?
Ona vrlo dobro razumije nacionalne interese Hrvatske. Kao pragmatična političarka, ona razumije da poboljšanje odnosa između Rusije i Europske unije odgovara i interesima Hrvatske. Ona je vrlo balansirana i otvorena političarka koja uživa popularnost u Rusiji.
Znači li to da bi Rusima odgovaralo da aktualna predsjednica bude reizabrana?
Mi se ne miješamo u vaše poslove, nego vjerujemo u mudrost vaših građana.
Kako komentirate javno dostupne dokumente hrvatske obavještajne agencije da jedna jaka i velika sila želi utjecati na političke prilike u Hrvatskoj? Odnosno, da želi utjecati na rezultate političkih procesa u zemlji?
Htio bih ponoviti da se mi ne miješamo u unutarpolitička događanja u Hrvatskoj. Podržavamo sve političke snage i stranke koje podržavaju poboljšanje naših bilateralnih odnosa. U brojnim političkim strankama ima ljudi koji podržavaju razvoj naših odnosa.
Kako gledate na predsjednika vlade Andreja Plenkovića?
Mislim da Hrvatska ima vrlo uspješnog i dinamičnog premijera. Bitno je da on osigurava političku stabilnost. Siguran sam da i on, kao i Kolinda Grabar Kitarović, razumije važnost razvijanja odnosa s Ruskom Federacijom.
Ne smeta vas njegova povijest odnosa s Ukrajinom s kojom ste trenutačno u, najblaže rečeno, zategnutim odnosima?
Stav o Ukrajini je i stav u Europskoj uniji te u tom stavu u Hrvatskoj nema ništa novo. Sigurni smo da će ubuduće doći do uspostavljanja dobrih odnosa i između Rusije i Ukrajine. Nadamo se da će biti uspostavljen dijalog između predsjednika naših zemalja jer ruski i ukrajinski narodi su bratski i bilo kakve alternative ne postoje.
S obzirom na to da je ukrajinsko pitanje glavna prepreka razvoja odnosa između Rusije i Europske unije, očekujete li ipak poboljšanje odnosa s novim predsjednikom Zelenskim?
Zasad realnih pomaka nema. Ipak, vjerujemo da će mudrost pobijediti i da će Zelenski krenuti prema poboljšanju odnosa s našom zemljom.
Kako vam je u Hrvatskoj, učite li hrvatski jezik?
Govorim hrvatski jezik, bez obzira na to koliko ću ostati ovdje. Vjerujem da imamo dobre perspektive.
Je li teško biti ruski veleposlanik s obzirom na imidž Rusije u svijetu?
Radio sam u više zemalja. Već 47 godina radim u Ministarstvu vanjskih poslova. Radio sam i u Aziji, Africi – Indiji, Zambiji, a prije dolaska u Hrvatsku bio sam stalni predstavnik Rusije za OSCE. Prije dolaska u Hrvatsku bio sam glavni pregovarač Rusije u vezi uvođenja bezviznog režima između Rusije i EU. Kad bismo vratili bezvizni režim, siguran sam da bi puno više Rusa dolazilo u Hrvatsku. Zbog toga sam siguran da će prije ili kasnije Rusija i EU uvesti bezvizni režim.
Što vam najviše nedostaje iz Moskve? Jeste li nostalgični?
Najviše mi nedostaju djeca, njih petero. Ipak, sve to kompenzira moja najmlađa kći koja ima 12 godina i velika je zaljubljenica u vašu zemlju.
wpDiscuz