U Banja Luci i drugim gradovima sve je spremno za današnje obilježavanje devetog siječnja, Dana Republike Srpske. Dan je to koji neke vrijeđa no neke ne, jer vrijeme na koje se taj datum odnosi vrijeme je prije svih sukoba u BIH.
Naime Srbi su proglasili RS onog dana kada su ih Bošnjaci i Hrvati preglasali, oduzevši im konstitutivnost,
Moderna Srpska nastala je formalno u Daytonu, međunarodnim mirovnih ugovorom , putem međunarodnog prava, kada su narodi odlučili položiti oružje i potpisati mir.
Važnost tog događaja gura se u drugi plan.
Potencira se zločin i sukob umjesto međunarodnog prava , pozitivne kulture sjećanja i mira Nastoji se kazati kako je Srpska nastala na zločinu ako nitko u Daytonu niti u jednom međunarodnom mirovnom ugovoru nikada nije valorizirao zločine budući da mira nema na valorizaciji zločina.
Prema istoj toj logici i FBIH je nastala na zločinu. Prostor s daleko većim stupnjem etničkog čišćenja.
Međunarodni ugovorje svaki sporazum sklopljen između dvaju ili više subjekata međunarodnog prava, koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez ozbira na njegov poseban naziv. Treba svakako naglasiti da svaki međunarodni ugovor, kojeg su ratificirala odnosno potvrila zakonodavna tijela država ugovornica, po svojoj pravnoj snazi jest iznad zakona i podzakonskih akata. Međunarodni ugovori mogu nositi razne nazive, kao što su: ugovor, konvencija, protokol, pakt, akt, sporazum, memorandum, povelja, statut, konkordat.
Kao što je rečeno, međunarodni ugovor može se sklapati između dva (dvostrani ugovor) ili više (mnogostrani ugovor) subjekta međunarodnog prava – tj. država, međunarodnih organizacija te ostalih subjekata međunarodnog prava kao što su ustanici ili oslobodilački pokreti. Međutim, kod međunarodnih ugovora razlikuje se trenutak potpisivanja subjekata međunarodnog prava (najčešće država ugovornica) od trenutka stupanja na snagu toga ugovora. To ovisi o ratifikaciji odnosno razmjeni isprava i usvajanju u parlamenatima država potpisnica. Tek njihovom potvrdom međunarodni ugovor je preuzet u unutarnji pravni sustav svake od država ugovornica, te kao takav stupa na snagu i počinje njegova primjena.
Iz Ureda predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović priopćeno je da će na današnjoj svečanosti biti dodijeljena odlikovanja zaslužnim institucijama i pojedincima povodom 9. siječnja.
U okviru Dana Republike Srpske bit će održan i svečani defile na Trgu Krajine u Banja Luci, a potom će u Sportskoj dvorani „Borik” biti održana svečana akademija.
Prije defilea, predviđeno je okupljanje i postrojavanje sudionika na stadionu Fudbalskog kluba „Borac”, odakle će se Ulicom kralja Petra Prvog Karađorđevića uputiti do Trga Krajine, gdje je predviđeno obilježavanje Dana RS.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pozvao je sve građane Republike Srpske da na Dan Republike, 9. siječnja, dođu u Banja Luku i pokažu da je okupljanje tog datuma daleko moćnije i važnije od svih oni koji na njega nasrću.
Dodik je istaknuo da je Republika Srpska iznad današnjeg vremena i da je pokazala da može da preživi izazove koji su bili egzistencijalni za njen opstanak.
”Nismo poklekli i nećemo pokleknuti”, rekao je Dodik novinarima u Banja Luci i poručio da će se 9. siječanj obilježavati i ubuduće.
Dodik je rekao da je ponosan što je bio akter događanja u vrijeme stvaranja Republike Srpske i dodao da razumije, zna i može da svjedoči da tada nije bilo vojnih niti bilo kakvih pokreta, jer 9. siječnja 1992. godine nije bilo oružanih sukoba.
Prema njegovim riječima, politička volja o stvaranju Republike Srpske isključivo je donesena političkom voljom srpskog naroda i njihovih predstavnika.
https://twitter.com/nikollayzird1/status/1347876385541525504?s=20
”Onog momenta kada su neke zemlje zapada prihvatile i priznale BiH, tada je počeo rat u BiH, a to je bilo nekoliko mjeseci poslije”, naveo je Dodik.
”Za nas je 9. siječanj važan datum. Mi ne očekujemo da to Bošnjaci podrže i da slave, ali bi bilo korektno da prestanu da osporavaju taj datum sa sviješću da je za nas to važan datum”, istaknuo je Dodik, koji je iskazao zahvalnost svim ljudima koji su 9. siječnja 1992. godine bili na politikama stvaranje Republike Srpske.
Dok je za Srbe 9. siječanj jako važan datum, Bošnjacima je taj dan neprihvatljiv iz više razloga.
Između ostalog, u pitanju je prva apelacija Ustavnom sudu BiH, čiji je podnositelj bio Bakir Izetbegović.
Ustavni sud BiH je, na zahtjev bošnjačkog lidera Bakira Izetbegovića, donio presudu kojom se kao Dan Republike Srpske mora odabrati drugi datum, ali su građani na referendumu s više od 99 posto izglasali da 9. januar ostaje Dan Republike Srpske.
Prema tumačenju bošnjačke strane, stvaranje RS značilo je teritorijalno razgraničenje s političkim zajednicama drugih naroda BiH, iz čega „jasno proizlazi namjera da se formira država dominantno jednog – srpskog naroda, uz apsolutno isključivanje i diskriminaciju svih drugih naroda i gaženje njihovih prava”.
Kako tvrde, svako određivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u BiH predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu i da ima cilj da naruši ili kompromitira priznanje, uživanje ili vršenje, pod jednakim uvjetima, ljudskih prava i osnovnih sloboda u svim oblastima života.
Građani Republike Srpske na referendumu su, međutim, odlučili drugačije.
Republika Srpska nastala je 9. siječnja 1992. godine u Sarajevu kao Republika srpskog naroda u BiH odlukom tadašnje Skupštine srpskog naroda u BiH.
Republika Srpska svoj prvi Ustav dobila je 28. veljače 1992. godine pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH.
Republika Srpska je potvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom i smatra se njenom nasljednicom.
Ironično je, 25 godina nakon Daytona da se Hrvati u BIH sigurnije osjećaju na prostoru Republike Srpske nego na prostoru Federacije. Ustavna prava koja imaju u Srpskoj ne oduzimaju im se, postotak povratka u većinska srpska mjesta veći je nego postotak povratka na Prostor Armije BIH. Nisu meta, ne trpe ono što trpe Hrvati u Federaciji. Na TV emisijama dočekuje ih se s poštovanjem ne s kanonadom napada.
Sve to, samo suprotno, doživljavaju u entitetu čiji je izvorni naziv, koje li ironije “bošnjačko hrvatska federacija”.
Nikada nitko nije poubijao Hrvate za Badnjak u Srpskoj, ne postoji slučaj kao u Travniku (osam pobijenih povratnika) , nema slučaja Vlade Šantića, ne skrivaju se zapovjednici Zulfikara po Srspkoj, nema podmetanja grafita kao u slučaju Uskoplje, nema slučaja ubojstava poput onog Joze Leutara, povratak u Posavinu vlasti Srpske nisu sprječavale, dapače činile su i čine sve da se taj prazni prostor naseli Hrvatima izbjeglim u Slavoniju.
Taj proces je težak i spor, gotovo beznadan, budući da vlasti u Srpskoj jedva zadržavaju i vlastito stanovništvo usljed ekonomske krize. U zraku postoji i živa inicijativa za stvaranjem velike hrvatske općine Modruš kojom bi se potaknuo povratak Hrvata u Posavinu.
U nekim trenucima Hrvati iz svog entiteta – FBIH ljubomorno gledaju na Srpsku, kao prostor na kojem se nikome ne moraju pravdati što su Hrvati. Hrvati Srpske zadovoljni su svojim izborom za člana Predsjedništva – Dodikom,
Hrvati Federacije frustrirani su zlom koje im SDA nameće treći put – Komšićem. Zlom koje 10-u godinu širi međunacionalnu mržnju i podiže zidove podjele između dva bratska naroda , između Bošnjaka i Hrvata, nastojeći potenciranjem tema rata, zatrti svo pozitivno što se dogodilo tijekom povijesti između naroda njegovog oca i naroda njegovog punca.
Od navodno građanski orijentirane igračke pretvorio se u alkoholnu otopinu, otužnog zulfikara SDA nacionalizma, dezinficiranog od svakog osjećaja za hrvatski nacionalni identitet i prava svog naroda. Najljigavija i najogavnija pojava u povijesti našeg naroda u Bošnjaka je potpuni hit. Bošnjaci čak i oni dobronamjerni, naivno vjeruju da je on spas za BIH a čovjek stubokom čini sve što politike podjele BIH očekuju od njega da čini. Politike koje se svode na ideju “Uzmi Alija nek je ko Avlija”.
wpDiscuz
