Svoju je tvrdnju Karin Michels iznijela tijekom nedavnog predavanja naslovljenog ‘Kokosovo ulje i druge prehrambene pogreške’, kojega je držala na Sveučilištu u Freiburgu, gdje je njezino drugo akademsko radno mjesto u svojstvu ravnateljice Instituta za prevenciju i tumorsku epidemiologiju.
Svoje upozorenje o beskorisnosti, pa čak i štetnosti kokosovog ulja, Michels temelji na visokom udjelu zasićenih masti u ovom popularnom ulju, za koje se zna da povećavaju razinu lošeg kolesterola (LDL), čime raste i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Udio zasićenih masti u kokosovom ulju veći je od 80 posto, što je više nego dvostruko od udjela u svinjskoj masti, i čak 60 posto više od udjela zasićenih masti u goveđoj masti.
Prošle se godine kokosovo ulje našlo pod povećalom Američkog udruženja za zdravlje srca. S mišljenjem tri četvrtina američke javnosti kako je kokosovo ulje zdravo, složilo se tek 37 posto nutricionista. Veliki jaz u percepciji pripisan je jakom marketingu u popularnim tiskovinama.
‘Obzirom da povećava razinu lošeg kolesterola, koji uzrokuje kardiovaskularne bolesti, a nisu poznati povoljni učinci kokosovog ulja, savjetujemo da ga ne koristite’, zaključak je njihove revizije.
Slično upozorenje dala je i Britanska zaklada za prehranu, navodeći kako ovo ulje može biti dio prehrane, ali s obzirom na visoki udio zasićenih masti trebalo bi se koristiti u manjim količinama, kao dio zdrave i uravnotežene prehrane. Iz ove Britanske zaklade napominju i da do sada nije bilo uvjerljivih znanstvenih dokaza koji bi potvrdili zdravstvenu opravdanost konzumacije kokosovog ulja.
wpDiscuz