Procurili dokumenti: Slobo se mogao spasiti, odbio je pomoć

Vladimir Kvačkov, časnik specijalnih snaga ruske obavještajne službe GRU, došao je u proljeće 1995. u u Beograd sa spasonosnim planom za Srbiju. Slobodan Milošević mu se zahvalio i odbio ponudu.

Kako prenosi Kurir, usprkos tome što je Jeljcinov režim bio spreman prikloniti se mišljenju zemalja NATO-a, ruske tajne službe stale se u zaštitu Srbije zbog čega je pomoć Beogradu stigao pukovnik Kvačkov ne bi li pripremio srpske specijalne jedinice za mogući obračun s NATO-om.

“Kvačkov i časnici GRU-a vjerovali su da će prije ili poslije zrakoplovi NATO-a bombardirati Srbiju i Beograd. Prema njegovoj procjeni, najprikladnije je bilo da se NATO zrakoplovi unište u talijanskoj bazi Aviano. Za iskusne službenike GRU-a poput Kvačkova to je bio prilično očit plan stoga su zajedno sa Srbima pripremali sabotažu u Italiji”, prenosi Kurir.

Međutim, kako se dalje tvrdi, Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Srbije, odbacio je tu ideju, a razlog koji se navodi je to da je vjerovao u mogućnost dogovora sa Zapadom, kao i da Amerikanci ipak neće bombardirati Srbiju.

“Kvačkov je doslovno protjeran iz Beograda i vratio se u Moskvu, a kako je vrijeme pokazalo, Milošević je bio u krivu. Moguće je da je kasnije požalio, ali bilo je kasno”, zaključuje se u tekstu na kojeg se poziva Kurir.

Diplomat i nekadašnji bliski suradnik Slobodana Miloševića je za Alo komentirao govoreći da je vrlo iznenađen napisima ruskog medija.

“Ne mogu ništa tvrditi, ali bih ukazao na to da je riječ o tabloidu koji objavljuje tekstove s prozapadnom tendencijom koje ruski patrioti često zloupotrebljavaju kako bi im zalijepili zavjere, a Kvačkov je vrlo pogodna osoba za to. Već je poznat kao ekstremni nacionalist, uhićivan je već dva puta, za atentat na ruskog političara i poduzetnika Anatolija Čubaisa 2005. godine te za pripremu oružane pobune. Prozapadno orijentirane struje mogu ga lako zloupotrijebiti jer se i u Rusiji vodi složena unutrašnja bitka. Ali čak i da je došao i sugerirao tako nešto, govorimo o 1995. Godini Oluje, Srebrenice i Daytona. Da li bi itko razuman tada ovdje mogao zamisliti da Srbija bombardira talijanske aerodrome u Europi. Nismo smjeli intervenirati u Krajini, a ne u Europi. Drugo, ako je i bio ovdje, stvarno je pitanje je li Milošević uopće znao da je Kvačkov u Srbiji, a ne da je odbio njegovu pomoć. Kao bliski predsjednikov suradnik o tome čujem prvi put”, decidiran je sugovornik.

Tko je Vladimir Kvačkov?

Vladimir Vasiljevič Kvačkov bivši je pukovnik Spetznaza koji je sredinom devedesetih godina bio na čelu odjela za specijalne operacije GRU-a. Tijekom istrage i suđenja, od relativno nepoznatog umirovljenog pukovnika specijala postao je javna ličnost. Iz vojne službe povukao se 1998. nakon čega je postao suradnik u Centru za vojna i strateška istraživanja u ruskom ministarstvu obrane na teoriji i praksi modernog gerilskog ratovanja.