Published On: Sun, Jul 26th, 2020

PROCURILI DOKUMENTI Clinton je svojim prijedlogom šokirao Izetbegovića, a požalio se na Armiju BiH: Ne žele se boriti

Pentagon je na sve gledao realno, dok su State Department i NSC bili za pravdu te su gledali da postignu najbolji dogovor za Bošnjake

Kada je Srebrenica pala u ruke vojske Republike Srpske prije 25 godina, bosanskohercegovačka vlast je bila slomljena masovnim ubojstvima koja su se dešavala u toj maloj enklavi, piše The Guardian.

U tekstu dalje navode da su zbog toga bosanskohercegovački dužnosnici bili skamenjeni hitnim istupom Washingtona, koji je tražio da naprave nove ustupke – uključujući pristanak na eventualnu podjelu države po etničkim skupinama.

Dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajnosti iz tog perioda, kao i intervjui s nekim sudionicima tih događaja, ukazuju na odlučnost američkog predsjednika Billa Clintona i njegovog tima za vanjsku politiku da pronađu rješenje za trogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, a sve prije početka kampanje za njegov reizbor 1996. godine.

Više od 8.000 muškaraca i dječaka pobijeno je nakon Srebrenice, navodno, sigurnog područja UN-a kojeg su srpske snage zauzele u prvom europskom činu genocida od nacističkog perioda.

U telefonskim razgovorima s ostalim stranim dužnosnicima, dok su trajala masovna ubojstva, Clinton je stalno isticao razočaranje činjenicom da Armija Bosne i Hercegovine nije uspjela obraniti Srebrenicu.

Nametanje mirovnog ugovora

Istog tjedna kada je pala Srebrenica, Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Anthony Lake je završavao svoju “strategiju okončanja igre” kojom bi izvukao SAD-a iz bosanskohercegovačke katastrofe.

Strategija, koju je Lakeov tim počeo razvijati tjednima prije napada na Srebrenicu, podrazumijevala je nametanje mirovnog dogovora zasnovanog na podjeli teritorije na približno jednake dijelove.

U slučaju da to ne uspije, plan je bio da se Unprofor povuče te da se ukine embargo na uvoz oružja u BiH i iskaže muslimansko-hrvatskoj Federaciji početna podrška zračnim udarima sve dok se ona sama ne bi se mogla izboriti sa Srbima.

Guardian piše da bi cijena takve američke podrške bila visoka te da bi Bošnjaci morali učiniti dodatne ustupke, poput odustajanja od teritorijalnog integriteta države.

Prema prvom aneksu strategije, nazvane “plan za diplomatski napredak 1995.” (dijela dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti u Clintonovoj predsjedničkoj biblioteci), prvi korak je “iskreni razgovor s Bošnjacima”, kako bi ih uvjerili da nakon Srebrenice “trebaju realnije razmisliti o obliku dogovora”.

Federacija bi tako možda morala pristati na teritorij manji od polovine same zemlje, dok bi Amerika razmotrila izvršavanje pritiska na Bošnjake da prihvate da Srbi mogu na referendumu za dvije do tri godine izglasati secesiju.

– Ako Bošnjaci ne budu mogli uvjeriti srpsko stanovništvo da njihova najbolja budućnost počiva u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdruženje unije u skladu s čehoslovačkim modelom – navodi se u prijedlogu koji je digao na noge neke članove administracije.

Postizanje najboljeg dogovora za Bošnjake

Naime, David Scheffer, savjetnik ambasadorice SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, koji je bio na sastancima u Bijeloj kući kada se govorilo o Bosni i Hercegovini, napisao je kolegi da se radi o vrlo skliskom terenu.

– Srbi su osvojili ogromnu teritoriju kroz etničko čišćenje i onda bi mi održali “demokratski” referendum kako bi potvrdili takvu agresiju? Ovo je očit čin zadovoljavanja – navodi Scheffer.

Scheffer je smatrao da Lake sa svojim timom pokušava isprovocirati debatu na tu temu, prenosi Jutarnji.hr