Ukupno 17 hrvatskih mjesta u Domu naroda, po neustavnim zakonskim odredbama, dijeljeno je na svih 10 županija, iako je brojnost Hrvata u nekima od njih na razini statističke greške.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio je tek prvi dio obespravljivanja Hrvata na ovim izborima, piše Večernji list BiH.
Nastavak bi mogao tek uslijediti i pokazati zašto su se bošnjačke stranke grčevito borile za održavanje neustavnih odredbi Izbornog zakona BiH, odnosno zašto su pokušale progurati entitetski zakon o izbornim jedinicama.
Pritisci i ucjene
U središtu cijele priče je Dom naroda Parlamenta FBiH, kao zadnja institucija preko koje Hrvati mogu osigurati legitimno predstavljanje u vlasti. Kako nisu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, Središnje izborno povjerenstvo pod velikim je pritiskom da donese podzakonsko rješenje koje će omogućiti raspodjelu mandata na skoro istovjetan način kako je to regulirano osporenim odredbama Izbornog zakona.
Uz sadašnju projekciju mandata u županijskim skupštinama, to bi nacionalnim i građanskim bošnjačkim strankama ostavilo nadu da se manipulacijom mandata mogu domoći trećine hrvatskih mjesta u Domu naroda, a time i izbaciti legitimne hrvatske predstavnike iz izvršne vlasti u Federaciji. Ukupno 17 hrvatskih mjesta u Domu naroda, po neustavnim zakonskim odredbama, dijeljeno je na svih 10 županija, iako je brojnost Hrvata u nekima od njih na razini statističke greške.
Bošnjačke stranke su tako bile sigurne da imaju najmanje četiri izaslanika u Klubu Hrvata, po jednog iz Sarajevske, Tuzlanske, Unsko-sanske i Bosansko-podrinjske županije. Za to koriste zastupnike Bošnjake koji se ad hoc proglase Hrvatima ili lošije pozicionirane Hrvate sa svojih listi, kroz odustajanje drugih kandidata od mandata, uvedu u županijske parlamente, a potom i u Dom naroda.
Računajući da će odluka SIP-a oživjeti neustavne odredbe Izbornog zakona, bošnjačke stranke su i ovaj put borbu za preostala dva hrvatska mandata fokusirale na Zeničko-dobojsku županiju, iz koje su se dosada birala dva hrvatska izaslanika.
Napadno velik broj Hrvata na listama bošnjačkih stranaka pokazuje nakanu da se “osvoje” oba mjesta i tako u Domu naroda dođe do magične trećine (šest izaslanika) Hrvata. Čak i to što je 90 posto Hrvata u ZDŽ-u glas dalo koaliciji oko HDZ-a BiH moglo bi biti nedovoljno ako bošnjački izborni inženjering bude funkcionirao kako je zamišljeno.
Usvajanje izmjena Izbornog zakona
Ako SIP ne podlegne ovim domaćim, ali djelomično i stranim pritiscima, raspodjela mandata mogla bi ipak biti pravednija i zaista odražavati volju hrvatskog biračkog tijela. Preduvjet za to je korištenje popisa iz 2013. kao temelja za izračun nacionalnih mandata po županijama.
U tom slučaju, šanse da se pogazi izborna volja Hrvata, barem pri formiranju federalne vlasti, bila bi svedena na minimum. No, jedini pravi put da se izađe iz pravne i političke kaljuže u koju je BiH upala u postizbornom razdoblju je usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH koje bi regulirale sva pitanja, uključujući i legitimno nacionalno predstavljanje u federalnom Domu naroda.
wpDiscuz