Rusija će upotrijebiti nuklearno oružje ako SAD i NATO i budu povećavali nazočnost na Baltiku
Rusija će upotrijebiti nuklearno oružje ako SAD i NATO i dalje budu povećavali nazočnost svojih vojnika i vojne opreme u baltičkim zemljama Estoniji, Latviji i Litvi, ako “bilo tko” pokuša nasilnim putem vratiti Krim Ukrajini te ako NATO bude naoružavao Ukrajinu. Tu je prijetnju, navodno, uputio ruski predsjednik Vladimir Putin svojim zapadnim suparnicima, pišu britanski Times i Independent.
Hladni rat
Od početka ukrajinske krize, a pogotovo nakon aneksije Krime te rata koji je planuo u istočnim regijama Ukrajine uz rusku granicu, odnosi Rusije, jake nuklearne velesile, te EU i NATO-a spustili su se na nekadašnju borbenu hladnoratovsku razinu SSSR-a i SAD-a. Europa odavno nije zapala u ratnohuškačku histeriju kao sada, bliski susreti zrakoplova Rusije i NATO-a tijekom 2014. nadmašili su sve dotadašnje od pada Berlinskog zida, od Baltika do Crnog mora NATO provodi manevre zbog “ruske opasnosti”, a Rusija je digla svoju vojsku od Arktika do Azovskog mora kao “odgovor na odgovor”. Praktički se ni SSSR nije nalazio u takvoj izolaciji i poziciji prognanika iz međunarodne zajednice u kojoj se sada nalazi Putinova Rusija.
Najstrašnija prijetnja
No, ovaj se put, navodno, zaprijetilo najjačim vojnim adutima – nuklearnim potencijalom koji bi mogao svijet stropoštati u kataklizmu. Kako pišu britanska izdanja, ta je prijetnja izgovorena na tajnom sastanku bivših američkih i ruskih obavještajnih i vojnih generala, i to “u ime samog Vladimira Putina” te nakon što su članovi ruske delegacije održali brifing s ruskim ministrom vanjskih poslovaSergejem Lavrovom. Sastanak nazvan “grupa Elba”, odnosno “grupa Laba” dogodio se u njemačkom gradiću Torgauu koji ima simbolično značenje. U tom se gradiću, nedaleko od Leipziga na rijeci Labi, 25. travnja 1945. zbio povijesni susret savezničkih vojski u Drugom svjetskom ratu – sovjetske Crvene i američke armije. Na tom simboličnom mjestu izrečene su ozbiljne prijetnje koje mogu ugroziti europsku stabilnost. Doduše, iz Kremlja su odmah opovrgnuli prijetnje i uporabu nuklearnog oružja, a povjerljivi kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov nazvao je to “propagandnim ratom Zapada, usmjerenim na demonizaciju i diskreditaciju Rusije”.
Obavještajne bilješke
The Times tvrdi da su tekst o kremaljskim nuklearnim prijetnjama temeljili na osnovi bilježaka koje su napravili bivši američki obavještajci na tom uznemirujućem sastanku. Ruska, odnosno Putinova poruka izrečena je kako bi se, kažu, “natjerao NATO da odstupi od ruske granice”. No, nije riječ samo o uporabi “atomskog” naoružanja, nego su najavljene i akcije političko-etničkog karaktera kojima bi se destabiliziralo stanje u baltičkim državama, koje su među glavnim partnerima u “antiputinovskoj koaliciji”. Prema tom planu, kao remetilački faktor iskoristila bi se brojna tamošnja ruska manjina, pogotovo u Estoniji gdje Rusa ima više od 25 posto te u Latviji gdje ih je malo manje od 27 posto.
Naime, dijelu tamošnje ruske manjine nije odobreno estonsko ili latvijsko državljanstvo – u Estoniji 6,5 posto stanovnika nema estonsko državljanstvo, a oko deset posto su građani Rusije, dok u Latviji više od pola pripadnika ruske manjine nema latvijsku putovnicu. Radi se o Rusima koji su u doba SSSR-a naseljeni u baltičke zemlje s nakanom promjene etničke strukture, dok su Rusi, koji su dokazali da su se naselili ili vuku podrijetlo od onih koji su se naselili prije 1940., dobili državljanstvo i sudjeluju u političkom životu. Nakon Ukrajine NATO je pojačao svoje snage u zemljama koje graniče s Rusijom, a stvaraju se i snage za brzo djelovanje koje bi mogle brojati čak do 30 tisuća vojnika.
U baltičkim državama te Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj organizirat će se zapovjedni i kontrolni centri.
wpDiscuz