Prijeti li ovoj zemlji na Balkanu građanski rat ili je sve samo politička igra?

Snimke iz Makedonskog parlamenta obišle su svijet prošloga tjedna. Maskirana skupina upala je u zgradu parlamenta te napala oporbene zastupnike i novinare. Letjele su šake, stativi od kamera. Krvavih i ozlijeđenih bilo je stotinjak.

Zemlja je plesala na rubu građanskog rata. Na ulicama policija naoružana do zuba, oklopna vozila, čak je i Papa molio za mir u Makedoniji. Prijeti li doista u Makedoniji građanski sukob između Albanaca i Makedonaca ili se iza svega kriju tek politički interesi?

U Hrvatskoj je napeto, ali ni približno kao u Makedoniji. Zemlja je u krizi od prijevremenih izbora prošle godine, a vrhunac je doživjela prošlog četvrtka. Nakon što su socijaldemokrati s još tri albanske stranke izabrale Albanca za predsjednika parlamenta, pristaše aktualnog konzervativnog premijera Nikole Gruevskog, upali su u zgradu Parlamenta i napali oporbene zastupnike i novinare. Ozlijeđeno je 100injak ljudi. Vođa oporbenih socijal-demokrata teže je ozlijeđen i još neki zastupnici, a vladajuće konzervativce optužuje za pokušaj ubojstva. Zemlju su u tim trenucima milimetri dijelili čak i od proglašenja ratnog stanja.

“Unutra su ušli plaćenici, huligani čiji je cilj bio ubiti, povrijediti bilo koga od poslanika. Unutra su ušli ljudi koji su već osuđeni za ubistvo četverogodišnje djevojčice. Jedan takav je bio najopasniji, silovatelji, ubojice”, rekla je Radmila Šekerinska, potpredsjednica SDSM-a. “Nisu to bili ljudi ljuti na nešto zbog političkih razloga.”

Dok su neredi trajali, obraćanje javnosti najavio je i predsjednik Republike. U tom trenutku svi su očekivali samo jedno.

“Pod plaštom spašavanja države od građanskog rata bi iskoristio trenutak nefunkcionalnosti parlamenenta da proglasi ratno stanje. No to se ipak nije dogodilo i sve je zastalo na fizičkom obračunu. Bivša premijerka Radmila Šekerinska jedna je od 100-tinjak ozlijeđenih”, izjavio je Talat Xhaferi,  predsjednik makedonskog Parlamenta.

U općem kaosu, sijevali su udarci sa svih strana. Stativi su postali oružje, a potezalo se i vatreno oružje. “Svi smo hrabri, ali i racionalni ljudi. Ovo je bilo prvi put da sam stvarno pomislila da je jedna opcija i smrt”, nadodaje Šekerinska.

Dugogodišnji izvjestitelj iz parlamenta Bobi Hristov, snimku napada pregledao je desetak puta. “Mi smo došli do tog trenutka da sve prekinemo što se tiče prijenosa iz ove prostorije i da odaberemo svoj život. Očito je da je sve ovo bilo organizirano, da su ljudi točno znali gdje trebaju ući, da kao da su proučavali virtualnu mapu skupštine, kojim hodnikom, gdje se točno nalazi press centar.”

Samo osam osoba je privedeno. Poziv na razgovor u policiju očekuje i organizator prosvjeda. S njime smo dogovorili susret na tajnoj lokaciji. Od izgrednika se ograđuju.

Izbor Albanca Talata Džaferija za predsjednika Parlamenta. Time se pristaše, kao ni stranka aktualnog premijera Nikole Gruevskog ne mogu pomiriti. Donedavni koalicijski partneri okrenuli su mu leđa i priklonili se socijaldemokratima.

Nakon napada uslijedila je blokada grada. Na ulicama Skopja opsadno stanje – policija naoružana do zuba, kretanje ograničeno, centar grada blokiran, a pristup parlamentu onemogućen. Jer, svjesni su svi, zemlja je plesala na rubu građanskog rata.

No je li situacija uistinu toliko užarena? Prijeti li Makedoniji etnički sukob i građanski rat ili se iza svega kriju samo politički interesi? Albanci čine četvrtinu stanovništva Makedonije. U glavnom makedonskom gradu ima ih gotovo 50 posto. Velik broj živi i radi u središtu Skopja.

Ramadan Koka je zlatarski biznis naslijedio od oca. “Dobro je biznis, ali sa ovom politikom malo je problem. Nema ništa, samo plaše narod ovako”, tvrdi. Nacionalne podjele za njih su davno završena priča.

Na pitanje je li imao problema na nacionalnoj osnovi obzirom da je Albanac kaže, nikad. “Neću ni imati. 50 posto mojih prijatelja su Makedonci.” Slično govori i stanovnik Skopja Tahir: “To je stara moda, to je bilo prije deset godina, ranije je bilo, jeli su fore ljudi, ali sad su primjetili da ljudi ne jedu te fore i sve je napregnuto.”

Ovdje ljudi žive od turista, koje dan poslije izgreda u Parlamentu, na ulicama niste mogli zateći. “Mene ne zanima politika. Tko šta radi – mene to zanima, ja gledam svoj džep”, nadodaje Tahir.

Tako razmišlja i radnička ljevica. Na prvomajskom prosvjedu političkim elitama jasno su poručili – Ne raspirujte tenzije, nego stvarajte radna mjesta.

Ali desnica ne miruje. Samo dan poslije napada u Parlamentu, ponovno su izašli na ulice. Ovog puta ispred delegacije EU. Pristaše desno orijentiranog VMRO-a strahuju da će socijaldemokrati u koaliciji s tri albanske stranke, provesti takozvanu Tiransku platformu. Njome se traži uvođenje albanskog kao službenog jezika, izmjena himne, zastave i grba te rješavanje spora oko imena Makedonija.

“Mislim da Gruevski inzistira na jedan narativ, koji je pogrešan, a to je da Tiranska platforma znači da ćemo mi prodati Makedoniju. To nije točno. U toj tiranskoj platformi nema ništa što je strašno ili što napada Makedoniju na suštinski način”, objašnjava Petar Arsovski, politički analitičar.

“Jedini razlog svega ovoga je želja VMRO-a da ne preda vlast, ne želi samo zbog toga da odgovornost oko kriminala ne dođe na red”, nadodaje Radmila Šekerinska.

Makedonija nema vladu od 12. mjeseca. Predsjednik Ivanov, odbio je dati mandat Zoranu Zaevu, šefu socijaldemokrata, zajedno s tri albanske stranke ima natpolovičnu većinu u parlamentu. Sada se u sve uključio se i SAD. Posjet zamjenika glavnog državnog tajnika, prema mišljenju analitičara, mogao bi zapečatiti političku sudbinu aktualnog premijera.