Visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko kazao je za zagrebačko izdanje Večernjeg lista da je OHR pripremio dva prijedloga rješenja za reformu izbornog zakonodavstva u BiH.
”Prvi model bi bio da se uvede nekakav elektorski koledž, izborni kolegij, kao što to ima Amerika na predsjedničkim izborima. U njega bi bili izabrani predstavnici županija i ondje bi neko tijelo odlučilo kojih 17 ide u Dom naroda FBiH iz svakog konstitutivnoga naroda”, kazao je Inzko.
Drugi model predviđa izborni prag
”Može biti 1 ili 2 posto ili 6 posto, o tome bi se trebalo dogovoriti. Po drugom modelu, županije poput Goražda u kojem je samo 20-ak Hrvata, ne bi imale hrvatskog predstavnika u Domu naroda, a to bi se nadomjestilo hrvatskim predstavnikom iz županije u kojoj su Hrvati brojniji – i obrnuto s Bošnjacima”, dodao je Inzko.
Prijedlozi koje je iznio Visoki predstavnik Valentin Inzko zasigurno unose određenu svježinu u cijelu situaciju sa reformom izbornog zakonodavstva budući da već mjesecima nema nikakvog vidljivog napretka po tom pitanju.
Prijedloge koje je iznio Valentin Inzko, za Dnevnik.ba komentirao je Marin Mikulić student politologije i predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma. (HSPF).
“Unatoč brojnim izjavama bosanskohercegovačkih političkih aktera da se radi o unutarnjom pitanju, u prvom redu bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, ovi prijedlozi su samo potvrda da domaće političke elite iznova padaju na testu zrelosti pa moguće rješenje opet dolazi iz međunarodne zajednice, što nije nimalo ohrabrujuće jer se pokazuje da o BiH još uvijek ne možemo govoriti kao o neovisnoj i suverenoj državi”, rekao je Mikulić i nastavio:
Zadovoljavanje presude Ljubić
“Što se tiče samih prijedloga koji unose jedan novitet u izborno zakonodavstvo u obliku elektorskog modela, predstavljeni su u obliku ideja koje tek treba doraditi i jasno regulirati. Međutim, ako bi prijedlozi išli u tom smjeru da zadovolje odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić te konačno omoguće legalno i legitimno predstavljanje svim konstitutivnim narodima, naravno da bi to bio pozitivan potez međunarodne zajednice.
Ono što želim naglasiti je da se ovi prijedlozi međunarodne zajednice odnose isključivo na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH. Što se tiče načina izbora članova Predsjedništva BiH, međunarodna zajednica po tom pitanju nema nikakvih prijedloga, a vjerojatnost je gotovo nepostojeća da se glede tog pitanja može postići unutarnji konsenzus.
Dakle, jedan krucijalan problem bi se tek pokušao riješiti, dok bi drugi opet bacili pod tepih. Siguran sam da je takva politika međunarodne zajednice zapravo kratkoročna i da se može vrlo lako pokazati pogubnom za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Mikulić.
Čeka nas sve dublja kriza
“Naime, ako se sada ovi problemi prolongiraju i ne riješe u paketu već tek djelomično, uvjeren sam da se problem neće ni riješiti barem do 2022. kada nas čekaju novi opći izbori i nova prividna rješenja koja nas zapravo uvaljuju u sve dublju krizu.
Bosna i Hercegovina može zaboraviti na bilo kakav pomak na europskom putu dok god sva tri konstitutivna naroda uistinu ne budu jednakopravna odnosno dok im ne bude omogućeno legalno i legitimno predstavljanje na svim razinama.
Krajnje je vrijeme da bh. politički akteri pokažu zrelost i počnu posezati za dugoročnim, a ne kratkoročnim rješenjima. U suprotnom, u BiH će do 2022. sve ostati isto, osim što će imati nekoliko stotina tisuća stanovnika manje“, zaključio je Mikulić u izjavi za Dnevnik.ba
I. Crnjac / Dnevnik.ba
wpDiscuz