Jedan od neobičnih aspekata ruske medijske pokrivenosti su stalni pokušaji da se Vladimira Putina prikaže kao branitelja Josefa Staljina. U međuvremenu, u stvarnom svijetu, on je još jednom napao naslijeđe sovjetskog lidera.
Ruski predsjednik je koristio op-ed članak, objavljen u američkom spoljnopolitičkom časopisu The National Interest i u ruskom vladinom listu Rossiiskaya Gazeta, da ponovi da je autokrata rođen u Gruziji, koji je upravljao Sovjetskim Savezom od 1920-ih do 1953, počinio zločine protiv svog naroda.
Osvrćući se na ulogu SSSR-a u Drugom svjetskom ratu i lični doprinos njegovog vrhovnog komandanta u ratnim vremenima, Putin je napomenuo da ruski narod nije zaboravio teror koji je on sproveo. „Sjećamo se zločina koje je režim počinio nad sopstvenim narodom i užasa masovnih represija“, napisao je predsjednik.
Prema Putinu, dok Staljin i njegovo okruženje zaslužuju prigovor zbog njihovih prestupa, oni barem zaslužuju zasluge za „razumijevanje prirode spoljnih prijetnji“. Sovjetski lideri “vidjeli su pokušaje da se Sovjetski Savez ostavi sam da se obračuna sa Njemačkom i njenim saveznicima …i imajući u vidu ovu stvarnu prijetnju, oni su pokušali da kupe dragocjeno vrijeme potrebno za jačanje odbrane zemlje”, objasnio je on.
Predsjednik insistira da je zato Moskva potpisala zloglasni Pakt Molotov-Ribbentrop o nenapadanju sa nacističkom Njemačkom 1939.
Putin je takođe napomenuo da se Staljin “nije osramotio” održavanjem ličnih sastanaka sa Adolfom Hitlerom, za razliku od lidera nekih drugih evropskih država, za koje je njemački Führer bio “ugledni političar” i “dobrodošao gost”.
Ovo je daleko od prvog puta kada je Putin bacio čizmu na svog prethodnika iz Kremlja. Još u oktobru 2017. on je lično otkrio spomenik Staljinovim žrtvama u centralnoj Moskvi i bio je snažan u svojoj osudi. Podsjetio je da se pod sistemom državnog terora za vrijeme Staljinove vladavine „bilo ko mogao suočiti sa izmišljenim i apsolutno apsurdnim optužbama“.
“Milioni ljudi označeni su kao neprijatelji naroda, pogubljeni su ili osakaćeni, podvrgnuti mučenju u zatvorima i prisilnim deportacijama”, priznao je. „Ova strašna prošlost ne može se izbrisati iz nacionalnog pamćenja. I sigurno se ne može opravdati bilo kojim imaginarnim većim dobrom. ”
Putinu je tada bilo jasno da, za razliku od nekih drugih epizoda u prošlosti Rusije koji su predmet kontroverze i burnog javnog diskursa, Staljinov terorizam nije nešto o čemu bi trebalo da se raspravlja. „Radilo se o smrti i patnji miliona.
Treba samo posjetiti masovne grobnice žrtava, a njih je mnogo u Rusiji, da shvatimo da za taj zločin ne postoji opravdanje “, kazao je.
„Kampanja progona bila je tragedija za naš narod, naše društvo, bezobličan udarac našoj kulturi, korijenima i identitetu. Sada možemo osjetiti posljedice, a naša obaveza je da ne dozvolimo da se to zaboravi “, zaključio je Putin.