Presuđeno unitarizmu!?

Kada je sutkinja Ustavnog suda BiH, bivša dužnosnica SDA Seada Palavrić, 29.rujna, na kraju stručne rasprave pred ustavnim sudcima, u kojoj su gotovo svi sudionici podržali pravnu argumentaciju zahtijeva dr Bože Ljubića da se proglase neustavnim odredbe Izbornog zakona o izboru delegata u federalni Dom naroda upitala apelanta je li svijestan kakve će posljedice nastupiti ukoliko Sud prihvati njegov zahtijev i Ljubiću i u njegov zahtijev upućenoj javnosti bilo je jasno kako će glasovati sutkinja Palavrić.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Ono, čega se, međutim, javnost, posebice hrvatska, pribojavala je kako će u ovom slučaju postupiti troje stranih sudaca Ustavnog suda. Hoće li uvažiti neoborive pravne argumente koji potvrđuju kako nametnute odredbe Izbornog zakona onemogućavaju jedan konstitutivni narod da bude legitimno predstavljen u drugom nacionalno koncipiranom parlamentarnom domu, što je u suprotnosti s ustavnom klauzulom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda ili će se pokazati kako su, o čemu se dugo špekulira, oni samo istrument bošnjačke unitarističke politike?
Bojazan kako su strani suci sarajevske sluge  bila je temeljena na odluci Ustavnog suda o referendumu u RS, kada su dvoje bošnjačkih sudaca i troje stranaca preglasali dvoje hrvatskih i srpskih kolega i referendum u tom entitetu proglasili neustavnm. No, da se takvo što ne treba uzimati zdravo za gotovo upućivala je odluka Ustavnog suda o poništavanja diskriminirajućih izbornih pravila za Mostar za koju su glasovali i stranci.
Na sreću strani sudci, za razliku od bošnjačkih, presudili su jučer u korist Ljubićevog zahtijeva temeljem pravnih argumenata, a ne temeljem posljedica takve odluke. Iako često s razlogom kritizirani zbog početkom stoljeća, nametanja odluka kojima su slabljeni elementa konstitutivnosti Hrvata, a jačanja mehanizama njihove majorizacije, stranci su ovaj put bili na strani prava i pravde, nasuprot sili i nasilju koju su njihovi prethodnici- visoki predstavnici- nametali. Apsurd je da su upravo strani sudci, čiji odlazak iz Ustavnog suda BiH traže i Hrvati, kako bi se zemlja konačno oslobodila strane uprave, pa i u sudskoj vlast, spasili autoritet te institucije i povratili povjerenje i Hrvata u Ustavni sud BiH i (pravnu) državu BiH.
No, što sada? Pred Bosnom i Hercegovinom su tri presude: Ona Ustavnog suda o poništavanju izbornih pravila za Mostar, suda u Strazbourgu u predmetu Sejdić- Finci i treća, jučerašnja, kojom Ustavni sud proglašava neustavnim odedbe izbornog zakona o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta F BiH. Zbog neprovođenja prve grad Mostar već godinama nema legalnu vlast; Gradsko vijeće ne postoji, a Gradom upravlja gradska uprava na čelu s gradonačelnkom, koja nikom ne odgovara i nema komu podnijeti ostavku.
Zbog druge presude Bosna i Hercegovina neće moći dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
No, eventualno neprovođenje ove treće, jučerašnje, mogla bi imati daleko teže posljedice, od oglušivanja o prve dvije.
.
Jučerašnja odluka Ustavnog suda, koja je prešućena u većini sarajevskih medija, čime ona neće prestati biti pravnom činjenicom, pradstavlja povijesnu preketnicu u hrvvatsko-bošnjačkim odnosima, jer je nastojanja bošnjačkih političkih elita da, u prvom koraku, ovladaju Federacijom BiH, a u drugom cijelom Bosnom i Hercegovinom pretvorila u utopiju.
Političko Sarajevo sada ima samo dvije mogućnost; prihvatiti i u Parlamentu podržati nova zamjenska pravila u Izbornom zakonu koja će onemogućiti da Bošnjaci biraju trećinu hrvatskih delegata u Dom naroda i preko te trećine nameću svoju vlast u Federaciji ili odbaciti  institucionalnu ravnopravnost malobrojnijeg naroda uz opravdanje kako bi to značilo “podijelu draževe”, “treći entitet” i koješta.
Prihvaćanjem prve opcije Federacija BiH dijelom bi se vratila na pozicije Washingtonskog sporazuma kojim je definirana kaoo enitet ravnopravnih Hrvata i Bošnjaka. S tim da će ovaj put, po svemu sudeći, i Srbima morati biti osigurana ravnopravnost na način da će i oni moći birati svoje delegate u srpski klub Doma naroda, umjesto da im većinu, kao do sada, biraju Bošnjaci.
Odbijanjem da to prihvate značit će suočavanje s činjenicim da se vlast u Federaciji BiH nakon izbora 2018. neće moći formirati, jer su odredbe o načinu izbora delegata proglašene neustavnim. I ne samo to. Budući da se iz Doma naroda Parlamenta F BiH biraju i delegati u Dom naroda BiH, ni vlast na razini države neće biti moguće uspostaviti. Dakle, ne samo Federacija, već i država BiH, koju su Bošnjaci digli na pijedestal svetinje i za koju su, kako tvrde, spremni ponovo ginuti sada je dovedena u pitanje.
Od riješavanja “hrvatskog pitanja” za koje Bošnjaci tvrde da ne postoji sada ovisi sudbina države BiH: ILi će Hrvati biti ravnopravni u Federaciji, ili federalne i državne vlasti neće biti. I to nije mantra, već odluka Ustavnog suda BiH, ma koliko sarajevski mediji šutjeli o tome. Tko ne vjeruje neka odluku pročita i, pokuša, drugačije zaključiti./HMS/