Pad imuniteta označava da vaš imunološki sustav ima smanjenu sposobnost odupiranja uzročnicima zaraznih bolesti, stoga saznajte kako ojačati svoj imunitet
Imunološki sustav je jedan od najkompliciranijih sustava ljudskog organizma. On uglavnom služi da bi se organizam obranio od zaraznih bolesti. Ponekad taj isti sustav napada svoj organizam pa tada dolazi do pojave takozvanih autoimunih bolesti (reumatoidni artrits, neke bolesti štitnjače …).
Kako djeluje imunološki sustav?
Isto tako, organizam može prepoznati tvari koje se nalaze oko nas kao „neprijatelje“. Prašina, pelud trava i drugi alergeni mogu dovesti do astme, dermatitisa, alergije dišnih puteva. Koža, gornji dišni put i sluznica probavnog trakta onemogućavaju prodor većine uzročnika zaraznih bolesti (bakterija, virusa i parazita).
Kada ti organizmi ipak dospiju u ljudski organizam počinju djelovati bijela krvna zrnca (leukociti, njih nekoliko vrsta) koji djeluju na virusne infekcije te imunoglobulini u slučaju bakterijske infekcije. Ovo je vrlo pojednostavljeno objašnjenje djelovanja imunološkog sustava. Čovjek svoj imunitet stječe već u tijelu majke. Zatim tijekom dojenja te kontaktom sa zaraznim bolestima i najvažnijim putem – cijepljenjem. Prije nego što je došlo do primjene cjepiva, na tisuće ljudi je umiralo od bolesti kojih sada gotovo da i nema.
Poremećaj imuniteta
Neki ljudi se rađaju s poremećajem imuniteta. To se u početku teže otkriva i potrebno je dosta sofisticirane dijagnostike da bi se došlo do prave dijagnoze. Takve osobe su cijeli život pod paskom subspecijalista imunologa. Još uvijek nije jasno zašto pak neki zdravi ljudi, osobito djeca, češće obolijevaju od prehlada, bakterijskih upala grla i slično dok drugi rijetko kad dobivaju infekcije.
Ljudi koji obole od nekih vrsta karcinoma, HIV infekcije, virusnog hepatitisa ili poremećaja prehrane te osobe koje uzimaju određene lijekove koje smanjuju imunitet češće obolijevaju od težih infektivnih bolesti posebice upale pluća. Oboljeli od HIV-a češće mogu oboljeti i od tuberkuloze.
Prepoznajte pad imuniteta
Kod inače zdravih ljudi najčešći uzroci pada imuniteta su: loša higijena, stres, umor, nedostatak sna, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pušenje, nepravilna prehrana koja dovodi do smanjenog unosa vitamina i minerala. Pretjerana dezinfekcija ruku i predmeta koje svakodnevno koristimo također može djelovati na pad imuniteta.
Najčešći znakovi smanjenja imuniteta su: osjećaj stalnog umora, bolovi u zglobovima, problemi s probavom, česte infekcije nakon čega je potrebno dulje vremena za oporavak nego što je uobičajeno.
Imunitet i prevencija
Da bi održali svoj imunitet na zadovoljavajućem nivou potrebno je prije svega dobro održavanje higijene: pranje ruku nakon ulaska u kuću, nakon kontakta s bolesnom osobom, nakon brisanja nosa, promjene pelena djeci ili odrasima, nakon uporabe WC-a, nakon rukovanja sa smećem i slično. Voće i povrće se mora temeljito oprati, a meso i riba dobro termički obraditi.
Neke osobe su osjetljive na promjenu mjesta boravka i dobivaju proljev korištenjem vode iz vodovoda. Takvim osobama se propruča korištenje kupovne vode. Voda u ambalaži se mora koristiti i u krajevima (osobito Afrika i neki dijelovi Azije) gdje postoji mogućnost od obolijevanja od proljeva (ali i primjerice kolere).
U slučaju epidemije gripe ili sličnih bolesti dišnih puteva potrebno je izbjegavanje mjesta gdje se okupljaju ljudi. Potrebno je redovito provjetravati prostorije u kojima se boravi, redovito pranje posteljine ali prekrivača namještaja, zavjesa, tepiha… Dovoljno sna, vežbanje ali umjereno (prekomjerno vježbanje može smanjiti imunitet), smanjenje stresa tehnikama relaksacije možete pomoći svom organizmu.
Ako zbog svojih uvjerenja ne koristite uravnoteženu prehranu potrebno je unošenje vitamina i minerala putem tableta. Ako sve ove mjere koje smo naveli ne dovedu do poboljšanja potrebno je javiti se svom liječniku koji će zajedno s vama pokušati doći do odgovarajuće dijagnoze i tretmana. Ponekad je potrebno dosta strpljenja da bi se došlo do pravog uzroka a nekada je vrlo teško taj uzrok i ukloniti kao npr. kronični umor.