Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) izradio je i ponudio temeljna načela i modele za reformu Izbornog zakona BiH, u skladu s Dejtonskim sporazumom i presudama Ustavnog suda, koja bi omogućila izbornu reformu u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ o po dva modela za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, kao i dva prijedloga koji kombiniraju navedene modele. Čitateljima Hrvatskog Medijskog Servisa ovom prilikom donosimo detalje prijedloga A kojeg čine model P1 (Predsjedništvo) i Model DN1 (Dom naroda).
Model P1 tretira Predsjedništvo BiH koje je sastavljeno od tri člana: bošnjački član predsjedništva, hrvatski član predsjedništva i srpski član predsjedništva. Svaki od članova predsjedništva je biran, navodi se u prijedlogu, od strane tri odvojena specifična demosa, odnosno, tri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“ koja daje legitimitet izabranom članu Predsjedništva.
Kada je riječ o srpskom članu Predsjedništva on se i dalje bira na temelju postojećeg sustava (jednostavna većina u RS), dok se bošnjački i hrvatski članovi biraju na temelju izbornih bodova u FBiH sa svih deset županija i Distriktom Brčko kao izbornim jedinicama.
Stanovnici Distrikta Brčko mogu odlučiti žele li glasovati u FBiH (i birati bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva) ili u RS-u u kojem bi se njihovi glasovi jednostavno dodali ukupnom broju glasova u Republici Srpskoj u izboru srpskog člana Predsjedništva. U FBIH pak svaka izborna jedinica će imati broj izbornih bodova jednak broju članova jednog od konstitutivnih naroda u toj izbornoj jedinici (županiji) podijeljen ukupnim brojem članova tog konstitutivnog naroda u FBiH i Distriktu Brčko, prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.
Proporcionalno predstavljanje Bošnjaka i Hrvata je zajamčeno bez obzira gdje žive u FBiH (primjerice jedan hrvatski glasač u Goraždu ili Sarajevu ima u potpunosti jednaku vrijednost glasa kao jedan hrvatski glasač u Mostaru, Livnu ili Širokom Brijegu –isto vrijedi i za bošnjačke glasače) i zasnovano je na postotku Hrvata ili Bošnjaka koji žive u svakoj od izbornih jedinica u odnosu na ukupan broj Hrvata i Bošnjaka u FBiH. To znači da Hrvati u većinski bošnjačkim područjima (i obratno) imaju jednaku vrijednost glasa kao Hrvati u većinski hrvatskim područjima, i da oni također mogu postati Član Predsjedništva (ili izaslanik u Domu naroda), što nije bio slučaj s prijedlozima koje su predstavili SDA i HDZ. Ostali, kao i Srbi iz FBiH, mogu izabrati za kojeg će kandidata glasati neovisno o tomu u kojoj od izbornih jedinica žive, kao i biti kandidati za bilo kojeg člana Predsjedništva BiH.
Bodovi za Predsjedništvo
Unsko-sanska županija tako bi nosila 15,40 bodova za izbor bošnjačkog člana te 0,98 za izbor hrvatskog člana. Županija Posavska nosi 0,52 bodova za izbor bošnjačkog te 6,52 za izbor hrvatskog člana. Tuzlanska županija nosila bi 24,56 bodova za bošnjačkog te 4,58 za hrvatskog člana. Zeničko-dobojska županija imala bi 18,74 za bošnjačkog te 8,51 za hrvatskog člana.
Bosansko-podrinjska županija nosila bi 1,40 bodova za bošnjačkog te 0,00 za hrvatskog. Županija Središnja Bosna imala bi 9,18 za bošnjačkog te 18,95 za hrvatskog člana.
Hercegovačko-neretvanska županija imala bi 5,76 bodova za bošnjačkog te 22,96 za hrvatskog člana, a Županija zapadnohercegovačka 0,04 bodova za bošnjačkog te 18,19 za hrvatskog. Sarajevska županija nosila bi 21,69 bodova za bošnjačkog te 3,40 za hrvatskog dok bi Hercegbosanska županija imala 0,50 bodova za bošnjačkog te 12,54 za hrvatskog člana. Distrikt Brčko bi imao 2,21 boda za bošnjačkog te 3,35 za hrvatskog člana.
Zbroj svih izbornih bodova je 100 i za hrvatskog i za bošnjačkog člana Predsjedništva.
Bošnjački član Predsjedništva („jedan Bošnjak“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za bošnjačkog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve bošnjačke kandidate u toj izbornoj jedinici). Hrvatski član Predsjedništva BiH („jedan Hrvat“) je izabran ako dobije većinu izbornih bodova svog konstitutivnog naroda uz korištenje sljedeće formule: Izborni bodovi izborne jedinice * (glasovi za hrvatskog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve hrvatske kandidate u toj izbornoj jedinici).
Model DN 1 (DOM naroda) pretpostavlja da je federalni Dom naroda i dalje sastavljen od kluba: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda, Klub izaslanika srpskoga naroda i Klub izaslanika pripadnika grupe Ostalih. Dakle, za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH imamo četiri odvojena specifična demosa, odnosno, četiri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“.
U skladu s presudom Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) cjelokupan proces (i njegov izravni i neizravni dio) odvija se uz poštivanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih te poštivanje načela jednake vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa koji sudjeluje u procesu izbora izaslanika za četiri kluba Doma naroda Parlamenta FBiH.
Izborni bodovi za svaku županiju
Izaslanici Doma Naroda Parlamenta F BiH bi se, kao i do sada, neizravno birali od strane izaslanika županijskih skupština, ali po Modelu DN 1 svaka županija dobiva svoj koeficijent, to jest, određen broj izbornih bodova.
Svaka od deset županija bi tako imala četiri koeficijenta izbornih bodova (B, H, S i O) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinoj županiji u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH, sukladno podacima sa posljednjeg službeno važećeg popisa stanovništva.
Koeficijenti izbornih bodova pojedine županije dijele se s brojem izabranih B, H, S i O izaslanika u toj županiji kantonu. Primjerice, B koeficijent izbornih bodova Županije Sarajevo dijeli se s brojem izabranih bošnjačkih izaslanika u skupštini tog kantona, tako da svaki bošnjački izaslanik u Skupštini KS-a ima isti iznos izbornih bodova.
Prema ovom prijedlogu, primjerice svi izabrani bošnjački županijski izaslanici glasovali bi zajedno za liste kandidata za Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBIH i svima, prije glasovanja, Središnje izborno povjerenstvo dodjeljuje broj izbornih bodova prema tome u kojoj su županijskoj skupštini izabrani i koliko ostalih bošnjačkih predstavnika je izabrano u toj skupštini (analogno vrijedi i za Hrvate, Srbe i Ostale). Na isti način glasuju i županijski izaslanici Hrvata, Srba i Ostalih, koristeći izborne bodove koji su im dodijeljeni i odlučuju kojih 17 članova (ili 7 u slučaju Ostalih) će biti izabrani u pojedini klub Dom Naroda Parlamenta FBiH./M.P/HMS/
wpDiscuz