Pristupanje Hrvatske eurozoni imat će najizravnije posljedice na ljude i gospodarstvenike iz BiH zbog poskupljenja roba koje odande dolaze i sustava prelijevanja ove donekle i umjetno špekulantski stvorene krize zbog lihvarskog podizanja cijena, ali i biti prigoda jer će robe iz BiH biti konkurentnije.
Što će prevladati, teško je procijeniti, a ekonomski stručnjak dr. Slaven Grizelj navodi koje su ključne prednosti te odluke države Hrvatske, ali i slabosti, prenosi Večernji.ba.
Loše i dobre strane
– Nedvojbeno je da uvođenje zajedničke valute članicama pruža važne ekonomske prednosti. Međutim, ne postoji takva stvar kao što je valutna unija bez “troška”, odnosno ono što bi donosilo isključivo koristi. Uvođenje zajedničke valute znači odricanje od neovisne monetarne politike. U tom slučaju država gubi mogućnost prilagođavanja monetarne politike kako bi upravljala vlastitim gospodarstvom ili kako bi se prilagodila specifičnim ekonomskim šokovima, poput nacionalne katastrofe ili državne ekonomske krize – kaže dr. Grizelj i navodi da postoje dobre i loše strane te učinci uvođenja zajedničke valute. On upućuje kako smo svi svjedoci da je bilo mnogo izazova i problema, a posljednji su nekontrolirano dizanje i zaokruživanje cijena naviše, što je izazvalo glavobolje regulatorima i čime se potvrdilo da nije dovoljno samo izraditi procese i zakone, nego treba pratiti i njihovu provedbu.
– Ovakav prelazak na euro svakako će utjecati na poslovanje gospodarstva i svakodnevni život građana u Hrvatskoj, ali on će se odraziti i na istočne susjede, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu te njezine građane. Kao što sam naveo, uvođenjem eura u Hrvatskoj došlo je do daljnjeg jačanja inflacije u svim segmentima. Definitivno će se to odraziti na sektor usluga, a znamo da je Hrvatska poželjna turistička destinacija za naše građane, kao takva će postati značajno skuplja destinacija. Isto tako, to će se odraziti i na robnu razmjenu koju Bosna i Hercegovina ima s Hrvatskom, koja je na trećem mjestu – smatra ovaj makroekonomist. Dodaje kako će se ove cijene i inflacija preliti i na BiH.
– Svi proizvodi i usluge koje uvozimo iz Hrvatske će poskupjeti, što će dovesti do prelijevanja inflacije i na naše građane te pravne osobe. Kako u svakom zlu ima i dobroga, za očekivati je da će naša izvozna dobra i usluge prema Hrvatskoj postati konkurentniji i cjenovno prihvatljiviji njihovim građanima. Sve to moglo bi dovesti do povećanja izvoza i pozitivno te, ukupno gledajući na našu ekonomiju, Bosna i Hercegovina to mora iskoristiti. Potrebno je što prije dogovoriti i organizirati vlast na svim razinama kako bismo izbjegli eventualne političke rizike, a koji mogu sve ovo usporiti – ističe. Dr. Grizelj, koji je dulje od 20 godina na vodećim pozicijama uglednih kompanija iz BiH i regije, navodi da se uvođenjem eura u Hrvatskoj eliminira i devizni rizik za BiH kad je riječ o poslovanju i trgovini iako on i do sada nije bio veliki (kuna je imala fluktuirajući tečaj u odnosu na euro).
– Pozitivan će biti i utjecaj na našu ekonomiju u pograničnim područjima, gdje je već prvi dan vidljiva trgovina osnovnim namirnicama iako su tu dosta restriktivne mjere u smislu roba koje se mogu uvesti količinski i vrijednosno u Hrvatsku i gdje su kazne visoke za sve koji prekrše propisana pravila – smatra.
Dalekom budućnosti smatra uvođenje eura u Bosni i Hercegovini, koji ova zemlja djelomično živi zbog fiksnog odnosa eura i domaće marke.
BiH i euro
– Tema uvođenja eura u BiH je, ekonomski gledano, poprilično bespredmetna, nesvrsishodna, nije aktualna, ali je ohrabrujuća jer pokazuje smjer kojim treba ići. Kako bismo uveli euro kao valutu, potrebno je ispuniti niz uvjeta koje treba ispuniti za ulazak u monetarnu uniju – ističe on. Uvjeti za takvo što se, prije svega, odnose na razinu nezaposlenosti i vanjskotrgovinskog deficita, a za što su zadužene vlade na svim razinama.
– Dakle, možemo zaključiti da nemamo elementarne ekonomske uvjete da se uvede euro, a za to je potrebno provesti niz reformi koje su vezane uz status provođenja sporazuma, status kandidata, status prijama u članstvo – kaže on. Kada bi ipak nekim čudom BiH postala preko reda članica eurozone, dugoročni učinci bili bi pozitivni za izvoznike.
– Naši vanjskotrgovinski partneri su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija itd. te mi plaćamo u eurima i naplaćujemo u eurima. Banke uzimaju provizije za konverziju i transfere i ti troškovi nisu mali. Dakle, time bi se značajno smanjili troškovi gospodarstvenicima – navodi dr. Grizelj.
U BiH je konvertibilna marka sredstvo plaćanja te je stabilna i fiksirana uz euro, a ovaj stručnjak smatra kako je potrebno čekati ispunjenje svih kriterija za uvođenje eura, a do tada treba iskoristiti sve fondove pri pristupanju EU kako bi se ojačalo gospodarstvo i bilo konkurentnije na tome tržištu./HMS/
wpDiscuz
