Hrvatski LNG terminal na otoku Krku mogao bi preuzeti ključnu ulogu u opskrbi plinom za Srednju Europu ako Ukrajina ispuni najavu da od 1. siječnja 2025. godine prekine transport ruskog plina kroz svoju teritoriju. Već sada stižu upiti iz zemalja poput Mađarske i Slovačke, a kapaciteti terminala su na rubu preopterećenja, što dodatno mijenja energetske prioritete Hrvatske i regije.
Ključna uloga hrvatskog LNG terminala
LNG terminal na Krku, s trenutnim kapacitetom od 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, već sada ima stratešku važnost za Hrvatsku i njezine susjede. Međutim, povećana potražnja iz Srednje Europe, uključujući zemlje poput Mađarske, Slovačke i Austrije, brzo bi mogla premašiti kapacitet terminala, ostavljajući manje prostora za projekte poput izgradnje plinovoda prema Bosni i Hercegovini.
Očekuje se da će Mađarska, kao glavni regionalni partner Hrvatske, dobiti prioritet u korištenju LNG plina s Krka. To bi moglo značiti odgađanje ili čak zaustavljanje projekata za opskrbu BiH, jer će svi resursi biti usmjereni prema Srednjoj Europi.
Utjecaj na BiH
Izgradnja plinovoda prema Bosni i Hercegovini, koji je trebao osigurati diversifikaciju opskrbe za ovu zemlju, mogla bi biti potpuno odgođena. Hrvatska će morati dati prednost zemljama Srednje Europe, dok će BiH ostati ovisna o postojećim opskrbnim rutama preko Srbije i Mađarske, što povećava energetsku nesigurnost.
Murphyjeva politika bez rezultata
Američki ambasador u BiH, Michael Murphy, nedavno je aktivno lobirao za izgradnju plinovoda iz Hrvatske prema BiH kako bi se smanjila energetska ovisnost o Srbiji i Rusiji. Pri tome je počinio niz nedopustivih poteza od kriminalizacije domaćih lidera do gaženja zakonodavne vlasti u BIH. Nasilno je sjedište buduće firme premješteno u Sarajevo a iza cijele priče stoji interes Albright Grupe čiji je Murphey član. Dakle pod američkim interesom gurao je osobni a Hrvate koji dovode američki plin u BIH nazvao je ruskim igračima.
Međutim, s obzirom na preopterećenost terminala na Krku i činjenicu da su prioriteti već usmjereni prema Mađarskoj i drugim zemljama Srednje Europe, jasno je da će Murphyjevi pokušaji ostati bez rezultata – ili kako bi se reklo, “džaba je krečio.”
Geopolitički izazovi
Hrvatska se sada nalazi u složenoj situaciji, pokušavajući balansirati između osiguravanja vlastitih energetskih potreba, podrške susjednim zemljama poput BiH i odgovaranja na pritiske iz Srednje Europe. Prioritet će, čini se, biti zemlje s kojima Hrvatska ima snažniju energetsku suradnju, dok će se projekti prema BiH odgoditi za neka stabilnija vremena.
Mađarski premijer Viktor Orban pokušava osigurati opskrbu plinom unatoč ukrajinskoj najavi prekida tranzita ruskog plina od 1. siječnja 2025. Njegov “trik” uključuje formalnu promjenu vlasništva nad plinom prije ulaska u Ukrajinu. Prema Orbanovom prijedlogu, plin bi postao vlasništvo kupaca, poput Mađarske, prije nego što prođe ukrajinsku granicu, čime bi se izbjeglo označavanje plina kao ruskog. Još nije poznato hoće li Moskva i Kijev prihvatiti ovaj model, dok ukrajinski predsjednik Zelenski ostaje pri stavu da Rusiji ne treba omogućiti zaradu od izvoza plina tijekom invazije.
wpDiscuz
