Petak, 19 travnja, 2024

Predstavljen je hrvatski prijevod ‘Zlatne legende’, jedne od najčitanijih srednjovjekovnih knjiga

Must Read

Zlatna legenda (Legenda aurea, Legenda sanctorum), najpoznatija hagiografska zbirka srednjega vijeka, čiji je autor nadbiskupGenove Jacobus de Voragine (Jakov iz Varazzea), dočekala je i prvi prijevod na hrvatski jezik zahvaljujući fra Stjepanu Paviću, a predstavljena je u četvrtak navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), uz ocjenu kako je riječ o važnu događaju za hrvatsku kulturu.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je Zlatnu legendu, jednu od najčitanijih srednjovjekovnih knjiga, nakon sedam i pol stoljeća u cijelosti objavila zagrebačka naklada Demetra, u vrsnu prijevodu s latinskoga na hrvatski jezik fra Stjepana Pavića, i time je ta važna knjiga postala dostupna široj hrvatskoj javnosti.
Vrsni prijevod Stjepana Pavića
Talijanski hagiograf Jakov Varaginski ili Voraginski, rođen je u mjestu Varazze kraj Genove, oko 1228 . godine. U dominikanski red stupio je 1244. godine, a od 1292. do smrti 1298. bio je đenovski nadbiskup, a blaženim je proglašen 1816. godine. Oko 1260. godine napisao je zbirku svetačkih životopisa prepričanih na osnovi različitih pismenih i usmenih izvora, koji su raspoređeni prema crkvenoj godini, a sadrže i povijesne podatke o nastanku i značenju glavnih kršćanskih svetkovina koje je kasnije postalo opće poznato kao Zlatna legenda, a i Štivo o svetcima, i ubrzo prevedeno na mnoge europske jezike.
Akademik Tonko Maroević i dr. Željka Čorak pisci su pogovora knjizi koju su, kako su potvrdili, sa zadovoljstvom ‘dočekali’, a posebice su ukazali na vrsnoću prijevodu. Tako je akademik Maroević istaknuo da je Pavićev prijevod “izvanredno gipka proza u kojoj je autor uspio tekstu ‘dati patinu vremena’ a čitatelju omogućiti  dostojanstvo čitanja djela autora koji je bio suvremenik sv. Tome Akvinskoga“.
Zlatna legenda temeljni je ikonografski priručnik
Kako je istaknula Željka Čorak, Zlatna legenda temeljni je ikonografski priručniik bez kojega bi bilo teško razumijeti povijest europske sakralne umjetnosti. Napomenuvši kako se ove godine na osobit način slave obljetnice vezane za đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Čorak je ocijenila da i Stjepan Pavić pokazuje sličnu širinu djelovanja i zauzimanja kao biskup Strossmayer .
Na pitanje zašto je ta rijetka srednjovjekovna baština okupljena na devet stotina stranica knjige, ‘zakasnila’ sedam i pol stoljeća, spomenula je ‘utješnu činjenicu’ kako je upravo Hrvatska bila posljednja zemlja u Europi u kojoj je latinski bio službeni jezik. Važnim je ocijenila i to što je baš bosanski franjevac preveo tu knjigu jer su bosanski franjevci bili oni koji su zadnji u Europi pisali na latinskome jeziku.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Vidovićeva optužena za skrivanje Debevecova telefona

SARAJEVO - Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv sarajevske odvjetnice Vasvije Vidović (70) zbog počinjenja kaznenog djela sprječavanja dokazivanja...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -