Srijeda, 24 travnja, 2024

PREDSJEDNIK SIP-a BiH Ahmet Šantić: Što prije riješiti pitanje izbora u Mostaru

Must Read

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine ( SIP BIH) nije dobio nikakav službeni akt od bilo koje institucije u Bosni i Hercegovini, prije svega, od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o tome da lokalnih izbora 2016. godine neće biti održani, istaknuo je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ahmet Šantić, predsjednik SIP-a BiH.
– Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH su meritorna tijela koja mogu davati određene instrukcije, naloge i bilo koje druge akte koji se odnose na rad SIP-a BiH. Mi do sada ništa nismo dobili. Ovo pitanje, znamo da je aktuelno u posljednjih mjesec-dva u medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini. U ime SIP-a BiH mogu reći da ukoliko dobijemo službeni akt, tada ćemo se morati službeno i oglasiti – naglašava Šantić.
Priznaje da su u SIP-u BiH razgovarali o tome šta bi se trebalo uraditi ukoliko bi do došlo do eventualne odluke o odgađanju lokalnih izbora iduće godine.
– Ne želim prejudicirati bilo kakva rješenja. Konačnu odluku donijet će Parlamentarna skupština BiH. Kada me već pitate, sa pravnog stajališta moram reći da bi se jedna takva odluka donijela, da bi jedan set pravnih akata trebao doživjeti svoje izmjene, odnosno dopune. Prije svega, to se odnosi na ustavne tekstove, i entitetske i županijske, kao i statute jedinica lokalne samouprave. Jer, u svima njima definirano praktički način izbora lokalnih vlasti, dužina trajanja mandata. Radi se i o ustavnim i zakonskim kategorijama i aktima koje donose jedinice lokalne samouprave. Onaj tko misli kako se to može uraditi, on vjerovatno raspolaže političkom voljom da li to može uraditi ili ne – poručio je Šantić.
Ali, podvukao je da u SIP-u jednostavno očekuju službeni stav Parlamentarne skupštine BiH na osnovu kojeg će se tako i ponašati.
– Ako ti akti budu urađeni i u pravna procedura bude završena kao tehničko tijelo za provedbu izbora bit ćemo spremni da to provedemo. Ne bi sada prejudicirao, da vidimo konačnu odluku – naveo je Šantić.
U SIP-u BiH, naglasio je predsjednik, s obzirom na to da nema nikakve službene odluke, odvijaju se redovne pripreme za održavanje lokalnih izbora 2016. godine u Bosni i Hercegovini.
– Već ovih dana polako ulazimo u jednu fazu pripreme i određenih podzakonskih akata kojima smo dužni da uredimo onaj izborni proces u odnosu na prethodne opće i lokalne izbore kako bi ga unaprijedili računajući na dosadašnje propise koji su trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini. Ukoliko dođe do izmjene određenih akata, sada se već otvara novo pitanje, ono vezano za rad Interresorne radne grupe, u smislu izmjene izbornog zakonodavstva i još nekih akata i mi ćemo se prilagoditi. Naše aktivnosti izmjena podzakonskih akata prilagodit ćemo novonastaloj situaciji – naveo je Šantić.
Predsjednik SIP-a BiH poručio je kako se u svakom slučaju spremaju za lokalne izbore 2016. godine, jer u svibnju, ako ne bude bilo kakvih drugih odluka, moraju biti spremni, zato što imaju zakonsku obvezu da raspišu izbore za lokalne zajednice.
Odluka Ustavnog suda BiH iz 2011. godine vezano za Statut Grada Mostara još uvijek nije provedena, zbog čega nije bilo izbora ni 2012. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara. Pitali smo što že se dogoditi ako rješenja ne bude ni iduće godine?
– Teško je odgovoriti sa ovog stajališta što se će dogoditi. Nažalost, evo, ništa se spektakularno ne događa ni ovih prethodnih godina, imajući u vidu činjenicu da izbora nije bilo ni 2012. godine. Govorim sa stajališta trenutnog stanja u Gradu Mostaru koje sigurno nije dobro. Malo sam i osobno zainteresiran da se to pitanje riješi, jer dolazim iz tog grada. I ja bih volio, privatno, kao građanin Grada Mostara imati priliku da glasam na izborima za Gradsko vijeće Grada Mostara – naveo je Šantić.
Naglasio je kako je i to pitanje je otvoreno, kao i sva ostala pitanja vezano za izmjene izbornog zakonodavstva. Interresorna radna grupa je, naglasio je, počela prije više od dva mjeseca raditi na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
– Mi očekujemo prije svega od predstavnika političkih stranaka, da budemo otvoreni, i u Interresornoj radnoj grupi, da nam predlože određena rješenja kako bi i kroz to tijelo ako bude potrebno prošao određeni prijedlog. I nama je poznato da u Gradu Mostaru politički subjekti rade na određenim rješenjima. Voljeli bismo da se to što prije završi i da imamo lokalne izbore u Gradu Mostaru iduće godine”, ocijenio je Šantić.
Naveo je kako u SIP-u BiH razgovaraju naglas o određenim pitanjima, pa tako i o Gradu Mostaru.
– Ako se ne može naći konačno rješenje o provedbi odluke Ustavnog suda BiH ili za jedno duže razdoblje, za pitanje statusa Grada Mostara može se naći čak neko određeno, privremeno rješenje. Jednostavno stvoriti uvjete da imamo Gradsko vijeće koje će moći funkcionirati iduće četiri godine sa svojim izvršnom funkcijom, sa gradonačelnikom. U krajnjem slučaju, njima se može dati mandat da u nekom doglednom vremenu riješe ova otvorena pitanja koja su izvan domena SIP-a BiH, a znamo da se ovo odnosi na cjelokupno rješenje statusa Grada Mostara. To rješenje ne prejudiciram, ali mogu slobodno reći, ne ulazeći uopće u druga rješenja, volio bih da su ona trajna i da se politički subjekti nađu i da se jedanput to pitanje Grada Mostara riješi – istakao je Šantić.
Naveo je da su sva pitanja koja zahtijevaju neku korijenitu reformu izbornog zakonodavstva, kao što su pitanje izbornog praga, izbornih jedinica, izborne formule, vlasništva mandata, otvorena, ali su, ipak, naglasio je Šantić, to politička pitanja s obzirom na njihovu važnost i, prije svega, na političke subjekte na koje se odnose.
Predsjednik SIP-a BiH naveo je da je “povećanje izbornog praga i političko i tehničko-izborno pitanje”.
– Povećanjem izbornog praga neki politički subjekti dobivaju određene benefite na političkoj sceni, a neki će sigurno biti onemogućeni da od elektora ili stranaka postanu parlamentarni. To je čista matematika. To je stvar opredjeljenja i političke volje subjekata. Između fragmentacije političke scene, odnosno smanjenja broja političkih subjekata uvjetno rečeno, ukoliko bi došlo do povećanja izbornog praga i pluralizma političke scene kojim umanjeni izborni prag omogućava teško je možda dati jedinstven odgovor – istakao je Šantić.
Konačnu odluku o eventualnom povećanju izbornog praga, naveo je Šantić, donijet će političke stranke, odnosno većina u Parlamentarnoj skupštini BiH. Inače, govori se o mogućnosti da se izborni prag sa sadašnjih tri poveća na pet posto.
Slično je i kada je u pitanju način izbora biračkih odbora koji se smatraju ključnom karikom ka uspostavi transparentnih, fer i poštenih izbora.
– Bilo je prijedloga od onih koji su za zadržavanje postojećeg rješenja do onih koja su dolazila iz SIP-a BiH, odnosno članova koji su tamo zastupljeni, da bar predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora budu osobe koje formalno nisu kandidirane od političkih subjekata – istakao je Šantić.
Cijeni da su pitanja njihovog samog rada na samom biračkom mjestu, njihove mogućnosti da rade određene zlouporabe, pitanje zašto to rade, u ime koga, odnosno kako ih spriječiti aktuelna i temeljna na koja treba odgovoriti.
– Poslije 19 sati imamo uvijek određenih saznanja da se neke stvari događaju na biračkim mjestima. Tu su prisutni i promatrači političkih stranaka, posmatrači nevladinih organizacija. U većini slučajeva zapisnike sa tih biračkih mjesta mi dobijemo uredno i da se na tom biračkom mjestu ništa posebno spektakularno nije događalo. No, onda iz nekih neizravnih zvora dobijemo kako je bilo određenih zlouporaba. Teško je sve to normirati, ali je sigurno ono što mi bar iz SIP-a BiH se zalažemo jeste uvođenje strožijih kazni, prije svega, kroz izmjene izbornog zakonodavstva, u krivičnom zakonodavstvu vezano za krivična djela iz oblasti izbora – od izbornih prevara, lažiranja izbornih dokumenata, čuvanja izbornog materijala – ocjena je Šantića.
Sve navedeno, poručio je, su mjesta gdje se radi o krivičnim djelima za koje smatraju da treba uvesti strožije sankcije, te da bi i tijela koji donose odluke trebala biti stroža.

0 0 votes
Article Rating
- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Tko nam to predlaže rezoluciju o Srebrenici?

Službeno to su Njemačka i Ruanda. No praktično, to je SR Njemačka. Zemlja koja u ovoj priči ima dvojak...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
14.7K
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x