Analitičari upozoravaju na porast međunacionalne netrpeljivosti pred opće izbore u BiH, što se vidi i po povećanju napada na vjerske objekte u odnosu na prošlu godinu. Naročito zabrinjava to što u incidentima sudjeluju uglavnom mladi.
U ovoj godini povećan je broj napada na vjerske objekte u Bosni i Hercegovini. Do sada ih se dogodilo 28 ili za pet više nego protekle godine u istom periodu, pokazuju to podaci Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine. Posljednja dva napada dogodila su se prije nekoliko dana kada su u napadima vandala nakon polufinala i finala Svjetskog prvenstva u košarci oštećene Čaršijska džamija u Prijedoru i džamija Ferhadija u Banjaluci. Stručni suradnik u Međureligijskom Vijeću Bosne i Hercegovine ispred Islamske zajednice Emir Kovačević ističe da te napade treba posmatrati sa posebnom pažnjom.
„Možemo reći da je to jedan primjer napada za koji smo mi najviše zabrinuti. Imate više vrsta napada – to može biti koristoljublje, ili kao što su ova dva slučaja kada se želi poslati jedna negativna poruka određenoj populaciji, određenoj sredini da nije dobrodošla.“
Imam Čaršijske džamije u Prijedoru Omer ef. Redžić za Radio Slobodnu Europu kaže da su verbalne uvrede i napadi na objekte Islamske zajednice u tom gradu nešto što ozbiljno ugrožava sigurnost među povratnicima. Tvrdi da se čak ni on više ne osjeća sigurnim nakon posljednjih napada.
Predstavnik Jevrejske zajednice u BiH Igor Kožemjakin mišljenja je da glavni problem predstavlja to što se počinioci napada ne kažnjavaju na adekvatan način.
„Kazne su veoma niske, uglavnom se radi o uslovnim ili novčanim kaznama. Još nitko nije otišao u zatvor zato što je napravio vandalski čin kao što su raznorazne porušene crkve, zapaljene džamije itd.
dnevnik.ba
Posebnu težinu situaciji daje predizborna kampanja u kojoj se ni političari ne libe da, na konto svoje popularnosti, na određen način šire nacionalnu i vjersku netrpeljivost.
Pitanje je i koliko se vjerski prvaci odvajaju od politike, te koliko oni svojim postupcima podstiču razvoj tolerancije ili netrpeljivosti. Posljednji primjer je razdor oko novoizgrađene pravoslavne crkve u Dugom Polju nedaleko od Mezarja Potočari kod Srebrenice. Za jedne – to je potreba vjernika i sloboda ispovijedanja vjere, za druge toliko viđeni inat i uvreda za srebreničke žrtve. Kao svijetao primjer distanciranja od politike jeste potez muftije mostarskog Salem ef. Dedovića, koji je prije nekoliko dana zabranio predizborno predstavljanje kandidata SDA ispred Koski Mehmed-pašine džamije u Mostaru.
„Novi čovjek na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uvaženi reisu-l-ulema Kavazović, unio je zaista čitav niz novina glede ne samo ovih izbora, nego i u politički život Bosne i Hercegovine, distancirajući se od direktnog miješanja ili podupiranja određenih političkih opcija. Bilo bi dobro kada bi se na njegovom primjeru slično ponašale i druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini”, kaže profesor mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.