Bošnjački ratni dužnosnici početkom ljeta 1993. godine, preko islamske mreže, iz arapskih zemalja uspjelo su pribaviti tridesetak zrakoplovnih bombi punjenih nepoznatom vrstom bojnih otrova koji djeluju na živčani sustav i od kojih su proizveli kemijsko oružje koje su pripadnici tzv. ArmijeBiH u više navrata upotrijebili na ratištu.
Navedeno je to u izvješću strane obavještajno-sigurnosne službe od 1. listopada 1993. godine koji je podpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, među ostalim dokumentima, predao Tužiteljstvu BiH.
”Bombe su stigle iz Sirije te kamionima Crvenog križa prebačene u Tuzlu, u skladište u Dubravama kraj tuzlanske zračne luke. Zajedno s bombama stiglo je i pet stručnjaka za kemijsko oružje zbog obuke muslimana za njegovu upotrebu”, stoji u izvješću.
Navedeno je kako su pripadnici Armije RBiH prvo htjeli upotrijebiti ih kao bombe s vremenskim upaljačima u defanzivne svrhe, ali se pristupilo osmišljavanju proizvodnje kemijskog oružja pošto se u Tuzli nalazi dio kemijske industrije.
”U tu svrhu su vjerojatno kontaktirali Ejupa Ganića koji je zadužen za nabavku oružja i razvoj vojne industrije kod bosanskih muslimana. Zbog veličine teritorije te koncentracije vojne industrije i kemijskih postrojenja, Tuzla je izabrana za mjesto proizvodnje kemijskog oružja”, piše u izvješću.
Navedeno je kako je u Tuzli smješten združeni kemijsko-alkalni kombinat s velikim skladištima kemijskih materija. Piše kako su tu i postrojenja Energoinvesta gdje se proizvode minobacači svih kalibara i rezervni dijelovi, uključujući cijevi za topove i haubice, a da je u obližnjem Maglaju tvornica papira. Navedeno je kako su muslimani odlučili proizvodnju bojnih otrova prilagoditi uporabi iz minobacača kao najrasprostranjenijeg topničkog oruđa koje su imale sve postrojbe ARBiH.
Muslimani su u napadu na Vitez i Busovaču u više navrata to kemijsko oružje i rabili.
Riječ je o minobacačima kalibra 120 milimetara i minama punjenim bojnim otrovima, najvjerojatnije klorom. Uporabu kemijskih otrova potvrdio je i UNPROFOR, piše u izvješću.
Glas Srpske