U visokim političkim i diplomatskim krugovima u BiH u posljednje vrijeme sve se češće potežu teme o novim granicama, a najnovija inicijativa o tome da Republika Srpska dobije izlaz na more mogla bi se naći i kao jedna od tema kojima će se baviti nova ‘šestorka’. Prema neslužbenim informacijama iz visokih političkih krugova, stranke iz Republike Srpske tražit će potporu za pokretanje službene inicijative da se Sutorina vrati Bosni i Hercegovini, odnosno općini Trebinje u Republici Srpskoj. Radi se o malom primorskom mjestu pored Herceg Novog u Crnoj Gori koje je po AVNOJ-evskim granicama bilo sastavni dio Bosne i Hercegovine, a koje je nakon 1947. godine navodno usmenim dogovorom visokih dužnosnika tadašnje SFRJ “poklonjeno” Crnoj Gori. O ovoj temi se razgovara već duže vremena među političarima, a što je razlog da se u javnosti ne progovara, još nije poznato budući da se zna da bi time BiH dobila izlaz na otvoreno more, makar se radilo o samo sedam kilometara obale.
Tražiti Sutorinu
Nedavno je vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije u čijoj eparhiji se i danas nalazi Sutorina pozvao vlasti da se pozabave ovom temom i bore za svoj teritorij. Vladika je kazao da BiH ima legitimno pravo tražiti povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet.
“Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju se i u tom pogledu ponašati odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more – u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa”, ocijenio je vladika.
Prema njegovim riječima, prvenstveno treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme.
“Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i povijesna nepravda koja nas je udaljila s obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo”, naveo je vladika Grigorije.
Zamjena teritorija
Da se priča o prekrajanju granica, pa čak i zamjenama teritorija, svjedoči i nedavna medijska vijest o tome kako bi rješenje problema razgraničenja Hrvatske i BiH moglo biti i kroz razmjenu teritorija gdje bi se Prevlaka dala za Neum. Time bi Hrvatska imala povezan teritorij, a BiH dobila izlaz na more.
Kako ova tema ima dublje korijene, znaju dobro upućeni u ratna zbivanja. Prije nekoliko godina bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik u Haagu je posvjedočio kako su Srbi u ratu s Franjom Tuđmanom dogovarali izlaz na more.
“U pregovorima smo tražili da i mi imamo izlaz na more, a ne samo hrvatska nacionalna zajednica. O tome smo razgovarali na pregovorima u Grazu. Imam cijeli plan i na njega su dali suglasnost i Tuđman i Izetbegović. Predlagali smo i da se Neum zamijeni, ali to muslimani nisu željeli prihvatiti”, rekao je Krajišnik.
Svako prekrajanje granica jako je osjetljiva tema i najčešće se, kada su u pitanju sporovi između dvije države, teško dolazi do dogovora, pa se stvari rješavaju arbitražom.
Da bi pokrenula čak i inicijativa o pregovorima oko granice BiH i susjednih zemalja, potrebna je visoka politička suglasnost u BiH. Ako znamo kako u BiH stvari stoje i kako se dogovori ne postižu tako lako, onda je i pitanje novog izlaza na more za sada nemoguća misija. Ipak, nova ‘šestorka’ možda promijeni praksu.
Piše: Sanja Bjelica Šagovnović
wpDiscuz