POTPUNI SLOM SUSTAVA: Na listama čekanja za dom je 724 zlostavljane i zanemarene djece koju treba izdvojiti iz obitelji

Državni sustav smještaja u domove za djecu bez roditelja, zlostavljanu i zanemarenu djecu, djecu s teškoćama u razvoju, s poremećajima u ponašanju te za starije i nemoćne osobe koje hitno trebaju skrb izvan obitelji prošle je godine doživio potpuni slom.

Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo rada i socijalne politike, svi su domovi u Hrvatskoj dupkom puni, mnogi od njih imaju više osoba na smještaju od onog za koji imaju licencu, a na listama čekanja i dalje se nalazi više osoba nego što iznose ukupni kapaciteti. Kad bi Hrvatska udvostručila broj domova svih vrsta, svjedoče ravnatelji domova, popunila bi ih u tjedan dana. I to nakon gotovo 20 godina provođenja postupka deinstitucionalizacije, tijekom kojih su se domovi trebali polako zatvarati i zamjenjivati alternativnim oblicima skrbi, prije svega udomiteljstvom.

Međutim, došlo je do toga da danas liste čekanja postoje čak i za zlostavljanu i zanemarenu djecu, koju je ključno što prije izdvojiti iz biološke obitelji. Prema podacima Ministarstva, domovima za djecu lani su stigla 1003 zahtjeva za smještaj takve djece, a smještaj je realiziran za njih samo 279!

Golema neusklađenost

Gdje se nalazi ostalih 724 djece čiji smještaj nije realiziran?

U Ministarstvu kažu da se broj zahtjeva ne može uvijek izjednačiti s brojem djece, jer se ponekad zahtjevi dupliraju. No, i dalje, nesrazmjer je neupitan.

U Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj ulici potvrđuju nam kako je broj zahtjeva za najmanju djecu, do 7 godina, iznimno povećan, osobito nakon tragedija na Pagu i slučaja male Nikol. U odnosu na raniji period, broj zahtjeva je utrostručen.

– Uspijevamo zbrinuti isključivo djecu iz postupaka hitnog izdvajanja, i to onu najmlađu. Unatoč odbijanju ostalih zahtjeva, naša ustanova, koja je licencirana za smještaj 60 djece, u ovom ih trenutku zbrinjava 85 – kažu u Nazorovoj.

Zatvorili se domovi

I u Domu za djecu Ivana Brlić Mažuranić koji djeluje u Lovranu i na Potoku u Rijeci, svi kapaciteti su popunjeni, a na listi čekanja još od 5. veljače je ukupno 123 djece.

– Transformacija sustava je urodila time da se dom u Novom Vinodolskom zatvorio, a dom u Selcu je postao Centar za pružanje usluga u zajednici pa tamo više nema smještaja djece. Od tri doma u Primorsko-goranskoj županiji ostao je samo jedan, kojemu gravitira i Istra, a potrebe sve više rastu, jer imamo sve više slučajeva neadekvatne obiteljske skrbi, nasilja u obitelji… S druge strane, kronični je nedostatak udomiteljskih obitelji. Po Zakonu, djeca u domovima ne bi smjela boraviti duže od šest mjeseci, no u praksi se događa da se neki slučajevi riješe u tom roku, ali da se neki ne rješavaju godinama – kaže ravnateljica Suzana Mravinac.

U Ministarstvu tvrde da sva djeca kojoj je ugrožen život pronađu neki oblik smještaja.

– Za sve potrebe smještaja u žurnim situacijama, bilo da se radi o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeci s problemima u ponašanju ili djeci s teškoćama u razvoju, smještaj je osiguran. Također, napominjemo da za vrijeme provođenja postupka realizacije smještaja, sustav socijalne skrbi provodi sve druge zakonom propisana prava i mjere u smislu pružanja pomoći i podrške primarnoj ili udomiteljskoj obitelji – kažu u resornom Ministarstvu, iz čega se može zaključiti da djeca za koju smještaj nije realiziran ostaju do daljnjega, “uz pomoć centara za socijalnu skrb”, s biološkom obitelji koja je za njih, prema mišljenju istih tih centara, opasna ili se smještaju u udomiteljske obitelji.

Udomiteljske su obitelji za veliki broj njih najbolja opcija, no unatoč svim naporima nadležnih, udomiteljskih je obitelji sve manje i manje. Prošle je godine, prema službenim podacima, u sustav udomiteljstva ušlo trostruko manje obitelji nego što ih je iz sustava izašlo!

– Ukupan broj novih dozvola za obavljanje udomiteljstva izdanih u 2020. godini iznosio je 145, dok je u istom razdoblju 543 udomitelja izašlo iz sustava i prestalo obavljati udomiteljstvo – iznosi Ministarstvo.

Ovakvo stanje, smatra dr. Nino Žganec sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu – koji je prije 20-tak godina, kao tadašnji zamjenik ministra za socijalnu skrb, izradio prvu strategiju deinstitucionalizacije u Hrvatskoj – posljedica neprovedene modernizacije i transformacije sustava u cjelini.

– Bez sveobuhvatne reorganizacije i reforme sustava socijalne skrbi, bit ćemo i dalje svjedoci povremenih izvještaja o tragedijama koje su snašle neku ustanovu (poput Paga, Andraševca, Đakova ili Nove Gradiške), a u statistici ćemo bilježiti kako nedostaju smještajni kapaciteti – poručuje dr. Žganec.

U domovima za djecu s teškoćama u razvoju lani je, od ukupno 486 zahtjeva za smještaj u državne domove, realizirano njih tek 54, u domovima za odrasle psihički bolesne osobe, koji ukupno imaju 2460 mjesta, trenutačno je na listi čekanja čak 2371 osoba!

Visoke cijene

Odgojni dom Ivanec s nestrpljenjem čeka proširenje.

– Stalno smo puni, uvijek nam fali mjesto ili dva. Često moramo vraćati mladiće – kaže Elvis Gotal, ravnatelj ustanove.

Situacija u domovima za starije i nemoćne kronično je zabrinjavajuća: broj zahtjeva u državnim i županijskim domovima uvelike nadmašuje kapacitete, dok je u privatnim domovima mjesta najčešće ima. Razlog je – cijena. Dok se državni dom, s odličnom infrastrukturom i ponudom, može naći i za 2500 kuna mjesečno, privatni su višestruko skuplji.

Najveći Dom za stare i nemoćne u Karlovačkoj županiji, Sveti Antun u Karlovcu ima kapacitet 225 korisnika, a na aktualnoj listi čekanja u ovom trenutku nalazi se točno 3135 imena. Ravnateljica Štefica Ljubić Mlinac kaže da je realno da bi od njih u ovom trenutku spremno za dolazak bilo njih možda 120, a ostali se predbilježe znajući da se čeka na mjesto godinama.

MIRANDA KUL-GLAVAŠ, DOM ZA DJECU KLASJE, OSIJEK

U posljednjih godinu i pol dana bilježi se povećani broj zahtjeva, kao i broj žurnih mjera izdvajanja. Sve je više djece koja su zanemarena, a uzroci su različiti, no imamo dojam da je to u velikoj mjeri determinirano pandemijom koja se negativno odražava i na situaciju u obiteljima.

ELVIS GOTAL, ODGOJNI DOM IVANEC

S nestrpljenjem čekamo proširenje, za koje smo ovih dana dobili zeleno svjetlo. Dom će se proširiti za četiri grupe po osam korisnika. Dom je trenutno, sa 31 korisnikom, pun. Od toga su to 21 redovni korisnik, i 11 je maloljetnih dječaka, izbjeglica, bez roditeljske pratnje i skrbi.

NATAŠA HORVAT, CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA, KARLOVAC

Između ostaloga pružamo usluge privremenog smještaja za 15 korisnika, za koliko imamo licencu, međutim, gotovo konstantno taj je broj premašen, pa i ih bude i do 30. U ovom trenutku imamo 17 korisnika, ali u dolasku je šestero novih, pa će ih biti 23.

SUZANA MRAVINAC, DOM ZA DJECU I. B. MAŽURANIĆ, RIJEKA

Od tri doma u Primorsko-goranskoj županiji, ostao je samo jedan, kojemu gravitira i Istra, a potrebe sve više rastu jer imamo sve više slučajeva neadekvatne obiteljske skrbi i nasilja. S druge strane, kronični je nedostatak udomitelja. Na listi čekanja još od veljače imamo 123 djece.

GOTOVI SU NOVI ZAKONI O UDOMITELJSTVU I SOCIJALI

I z Ministarstva rada i socijalne skrbi kojem je na čelu Josip Aladrović odgovorili su kako se kontinuirano radi na unapređenju sustava socijalne skrbi, razvoja i dostupnosti socijalnih usluga kojima je između ostalog cilj pružanje pomoći i podrške kako primarnoj tako i udomiteljskoj obitelji u zadovoljavanju djetetovih potreba. – Vezano uz smještajne kapacitete u odnosu na broj zahtjeva, napominjemo da broj zahtjeva ne izjednačavamo sa brojem djece. Naime, za jedno dijete moguće je uputiti više zahtjeva za smještaj prema više pružatelja usluga smještaja.

Kada je djetetu priznato pravo na socijalu uslugu smještaja, moguće je da centar za socijalnu skrb, druge pružatelje usluga kojima je prethodno uputio zahtjeve za smještaj djeteta, pravovremeno ne obavijesti o činjenici da je smještaj djeteta realiziran, a na taj način se konkretno dijete i dalje nalazi na listi čekanja pružatelja usluge – tumače. Planiranim povezivanjem centara za socijalnu skrb i pružatelja usluga smještaja riješit će se, tvrde, problem slanja zahtjeva većem broju ustanova za jednog korisnika. Nacrt prijedloga Zakona o udomiteljstvu i novi Zakon o socijalnoj skrbi su izrađeni i ubrzo će biti upućeni na javno savjetovanje. Stupanje na snagu zakona planirano je za 1. siječnja 2022. godine