Kickl, koji bi uskoro mogao postati prvi krajnje desno orijentirani kancelar Austrije nakon Drugog svjetskog rata, obratio se svojim pristašama u Vösendorfu, blizu Beča. Pred otprilike 3000 okupljenih izjavio je:
“Nijedan član Slobodarske stranke ne želi napustiti Europsku uniju.”
Poziv na promjene u Bruxellesu
Ipak, Kickl je istaknuo potrebu za promjenama unutar EU. Pozvao je Bruxelles na “samorefleksiju” umjesto “samoveličanja” te zatražio smanjenje birokracije u interesu ekonomskog razvoja. Posebno je naglasio potrebu za ukidanjem nečega što je nazvao “klimatskim komunizmom”.
Oštra retorika o imigraciji
Kickl se dotaknuo i pitanja imigracije, nazvavši ga “pitanjem sudbine za cijeli kontinent”. Zatražio je stvaranje “Austrije kao utvrde”, predloživši strože zakone o imigraciji, naknade u naturi umjesto gotovinskih isplata, više negativnih odluka o azilu, uvođenje putnih potvrda i povećanje deportacijskih letova.
Kickl je također naglasio kako njegova stranka, iako se protivi sankcijama EU protiv Rusije, ne zauzima proruski stav. Umjesto toga, opisao je svoju politiku kao usmjerenost na austrijsku neutralnost, što je u skladu s ustavnom obvezom zemlje. Podsjetio je da Austrija, za razliku od većine europskih zemalja, nije članica NATO-a.
Formiranje nove vlade
Trenutačno FPÖ pregovara s konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) o formiranju nove vlade. Ako dogovor bude postignut, Herbert Kickl će postati kancelar, donoseći sa sobom kontroverzne politike i retoriku koja izaziva snažne reakcije unutar i izvan Austrije.
Bliski izborni rezultati i pregovori o koaliciji mogli bi značajno utjecati na budući smjer austrijske politike, osobito u kontekstu odnosa prema Europskoj uniji, klimatskim politikama i migracijama.