Batin kraj Posušja – rodno mjesto fra Petra Bakule, bit će u ponedjeljak 29. lipnja 2015. godine u 19.00 sati mjesto otkrivanja njegove biste. Bista će biti otkrivena u dvorištu Osnovne škole u Batinu, a ovaj događaj popratit će i gotovo svi mediji u BIH. Zašto? Zato što okviri djelovanja fra Petra Bakule daleko nadilaze njegovo rodno Posušje ali i samu Hercegovinu.
Fra Petar Bakula rođen je 1816.godine i u svojih 57 godina života dao je neprocjenjiv doprinos književnosti, izgradnji institucija, te ga se smatra jednom od najzaslužnijih osoba za opstanak kršćanstva na ovim prostorima.
Godine u kojima je djelovao spadaju u mračno doba turske vladavine, u kojima se zvjerskim mučenjima i enormnim porezima prisiljavalo kršćansko stanovništvo da prijeđe na Islam.
Danas je neshvatljivo i izgleda nemoguće, da je malobrojni puk vođen nekolicinom fratara opstao čitavo to vrijeme, izgradio crkve i samostane a umijesnim diplomatskim vještinama čak od sultana u Istambulu u godinama kasnog otomanskog režima, uspio izlobirati i neka sredstva.
U tome je u Hercegovini svakako najzaslužniji fra Petar Bakula.
Osnovnu naobrazbu stekao u franjevačkom samostanu u Kreševu a za svećenika je zaređen 1839. Više je nauke završio u Italiji, gdje je obnašao dužnost profesora filozofije i bogoslovije. Po Europi je skupljao pomoć za prosvjetno i vjersko uzdizanje Hercegovine, namicao sredstva za dogradnju škola te izgradnju franjevačke crkve u Mostaru, samostana na Humcu i završetak radova u Š. Brijegu.
Pokretač je i nositelj mnogih pothvata u Provinciji i Apostolskom vikarijatu u Hercegovini. Istaknuo se kao odgojitelj, profesor, župnik, gvardijan, vrsni pravnik (uspješno je u Rimu riješio pravno uređenje hercegovačke franjevačke zajednice), graditelj, sudac, liječnik, ljekarnik i nadzornik katoličkih škola.
Za zasluge dobio počasni naziv »bivšeg kustoda«. Djela je pisao na talijanskom, hrvatskom i latinskom, a po književnim oblicima svrstavaju se u pjesme, sonete, ode, himne, religiozno-povijesne epove, filozofiju, polemiku, prijevode.
Malo je kulturnih djelatnika u 19. stoljeću koji su iza sebe ostavili toliko raznovrstan opus kao što je to učinio fra Petar Bakula.
S pravom ga se smatra najobrazovanijim franjevcem tog doba na cijelom Balkanu. Od Rima, Bečkog dvora i Istambula (tada Carigradu), pa do pisma Napoleonu, svugdje se proteže ista misao: opstanak i uzdizanje kršćanskog puka u Hercegovini, što mu je na kraju i uspjelo.
Fra Petar Bakula je umro u Mostaru 1873. godine, prema zapisima svjedoka u posljednje dane povučen u mir razmišljajući samo o Bogu.
Inače prije rata, Grad Mostar planirao je usred Posušja, u znak zahvalnosti za Bakulin rad i doprinos u tom gradu, podići veliki spomenik u samom Posušju. No ratna događanja odgodila su taj naum.
poskok.info