Nedjelja, 24 studenoga, 2024

Posušani grade Institut za mjerenje ruskog utjecaja. Konaković najavio podršku

Vrlo
- Advertisement -

Osnivanje Instituta za Mjerenje Ruskog Utjecaja u Bosni i Hercegovini, s planiranim sjedištem u Posušju, predstavlja fascinantan korak naprijed u razvoju akademske i istraživačke scene u regiji.

Institut, čija će glavna misija biti praćenje i analiza utjecaja Ruske Federacije na društvene, političke i ekonomske aspekte života u ovom dijelu Jugoistočne Europe već izaziva značajan interes, kako u lokalnim, tako i u međunarodnim krugovima.

S obzirom na rastuću zabrinutost zbog prisutnosti stranih sila na Balkanu, Institut će se baviti ne samo kvantifikacijom ruskog utjecaja, već i njegovim kvalitativnim analizama. Poseban naglasak bit će stavljen na metode i alate koji su korišteni kroz povijest, uključujući sve od diplomacije preko kulturnih veza pa do ekonomskih “mjera prijateljstva.”

Institut planira privući umove iz cijele Europe, (osim Rusije) te zapošljavati vrhunske stručnjake iz različitih oblasti, uključujući politologe, ekonomiste i povjesničare, koji će sa svojim rigoroznim i objektivnim pristupom razotkriti sve aspekte ruskog utjecaja. Naravno, neće se zanemariti ni uloga lokalnih specijalista, koji će svojim neposrednim iskustvom obogatiti istraživanja.

Kao dodatak, Institut će nuditi i širok spektar radionica i predavanja za sve one koji žele bolje razumjeti kako i zašto Rusija djeluje na Balkanu.

Kroz pažljivo dizajnirane simulacije, sudionici će moći doživjeti izazove koje nosi balansiranje između različitih globalnih sila, kao i praktične lekcije iz “meke” moći.

Uz Institut kao radni aktivni dio ovog megaprojekta gotovi su planovi i za otvaranje Muzeja ruskog utjecaja, gdje će biti prikazani povijesni artefakti i dokumenti koji ilustriraju bogatu povijest odnosa između Hercegovine i Rusije. Govorimo o onoj staroj Rusiji koja nije bila kao ova danas. Zločesta i Fašistička koje ne dopušta NATO mirotvorcima da se šire na Sibir.

Muzej će, naravno, imati i suvenirnicu u kojoj će se, osim standardnih suvenira, moći kupiti i replike klasičnih ruskih šalova i babuški s likom istaknutih političara.

S obzirom na sve ove ambiciozne planove, nije teško zamisliti kako će Institut za Mjerenje Ruskog Utjecaja u Posušju postati nezaobilazna svjetska destinacija za sve one koji su zainteresirani za geopolitiku, međunarodne odnose, i, naravno, finu analizu svjetskih trendova. U duhu međunarodne suradnje, Institut će biti otvoren i za strane istraživače koji će moći donijeti svoje uvide i metode, što će dodatno obogatiti njegovu istraživačku agendu.

Ipak, ostaje jedno pitanje: hoće li Institut zaista uspjeti izmjeriti taj mistični ruski utjecaj, ili će se pokazati da je, poput prastarih ruskih bajki, on ipak više stvar legende nego stvarnosti? Vrijeme će pokazati.

SURADNJA S MEDIJIMA

Institut za Mjerenje Ruskog Utjecaja u Bosni i Hercegovini, čiji je cilj svakodnevno pratiti i bilježiti promjene u ruskom utjecaju na političku, društvenu i ekonomsku scenu, već planira uspostaviti suradnju s domaćim vlastima i medijima. Prema trenutačnim planovima, na FTV i BHRT uskoro bi se, uz vremensku prognozu, u donjen desnom kutu mogao naći i indeks rasta ili pada ruskog utjecaja, kao svakodnevni podsjetnik gledateljima na dinamiku međunarodnih odnosa. Radio stanica Posušje, već je zainteresirana da uz svakodnevne objave cijena piletine u Konzumu objavljuje i indeks rusizacije Posušjana a radio Široki je izrazio sličnu spremnost. Prvo bi išao red cijena krmetine u Namexu a potom koliko je ta ista krmetina rusizovana.

Međutim, put do otvaranja ovog ambicioznog projekta nije nimalo jednostavan. Institut se suočava s ozbiljnim izazovima, budući da još uvijek nije dobio potrebne dozvole ni na kantonalnoj, ni na federalnoj razini. Ni Kanton niti vlada FBIH ne smiju dati dozvolu ovakvom nečemu naime, bez dozvole američke ambasade. Amerikanci moraju izmjeriti moguću malignost ovog instituta te mu dati dozvolu. No kako je glavni mjeritelj, ovlašteni ekspert za sigurnost tla, jame i podzemlje u BIH, g. Selmo Cikotić trenutno na putu, iz US ambasade su nam kazali da nemaju ovlaštenu osobu, odnosno NATO eksperta koji može odobriti otvorenje ovog Instituta.

Stoga su sugerirali novo rješenje, da se sjedište instituta jednostavno premjesti u kanton za koji ne trebaju posebne dozvole i gdje može početi raditi odmah.

Naime, američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, izrazio je zabrinutost oko odabira lokacije za sjedište Instituta.

U njegovom obraćanju istaknuto je kako bi bilo prikladnije da se Institut smjesti u Sarajevu, a ne u Posušju, jer postoji strah da bi “posuški mjeriteljski institut mogao biti podložan korupciji te da bi mogao slati krive rezultate mjerenja čak i satirične”

Naime, Murphy se oslanja na savjete svojih najbližih višegodišnjih suradnika – imama Huse i muftije Hase, dvojca poznatog po svojoj domišljatosti i upućenosti u lokalne prilike. Njima se pridružio i novi savjetnik, “lik iz Al Qaede” koji je u Sarajevo stigao preko ERASMUSA na ljetnu razmjenu kod imama Huse, a sada radi kao honorarni konzultant u ambasadi. Murphy nam je priznao da je bolje da je mali tu pred očima a ne po čaršiji.  I dalje ostaje pri stavu da bi Sarajevo bilo bolji izbor za sjedište ovog strateški važnog Instituta.

Iako je situacija daleko od idealne, optimizam u Posušju ne jenjava.

Lokalna zajednica nada se da će se naći kompromisno rješenje koje će omogućiti početak rada Instituta u njihovom gradu, a ujedno zadovoljiti međunarodne partnere.

U međuvremenu, građani Posušja s nestrpljenjem iščekuju prve objave indeksa ruskog utjecaja izmjerenenog u njihovom prvom pravom Institutu.

SURADNJA S KLADIONICAMA

Ekonomija Zapadnohercegovačkog kantona, poput ostatka Bosne i Hercegovine, prolazi kroz težak period, a čini se da je nova neizvjesnost dodatno pogoršava. Naime, sve veća pažnja usmjerena na kretanje indeksa ruskog utjecaja dovela je do nesvakidašnjeg zastoja u svakodnevnim životnim aktivnostima. Mnogi građani sada oklijevaju s donošenjem važnih odluka, čekajući da vide kako se situacija razvija.

Kladionice, inače jedan od najstabilnijih sektora u regiji, bilježe dramatičan pad posjećenosti. Ljudi su oprezni i ne žele ulagati svoj novac dok ne dobiju jasniji uvid u kretanje ruskog utjecaja u zemlji. Tako se dogodilo da sportske prognoze više nisu dovoljne – svi čekaju političke prognoze koje bi im mogle signalizirati pravi trenutak za igru.

Ova nesigurnost proširila se i na druge aspekte života. Potencijalni investitori povlače se iz projekata, čekajući da vide hoće li promjene u ruskom utjecaju utjecati na stabilnost tržišta. Čak i planiranje putovanja sada uključuje analizu geopolitičkih trendova, pri čemu ljudi odgađaju odlazak na odmor ili poslovna putovanja dok se situacija ne stabilizira.

Posebno zanimljiv aspekt ove nove stvarnosti je utjecaj na privatni život građana. U jednom bizarnom primjeru, pojedinci odgađaju ženidbe i druge važne životne događaje, smatrajući da nije pametno donositi dugoročne obveze dok ne bude jasno hoće li BiH ostati pod većim ili manjim utjecajem Rusije. Kako se šale lokalni mještani, „Nema smisla obećavati doživotnu ljubav dok ne znamo kakva je prognoza za idućih nekoliko mjeseci.”

Iako situacija ima komičan prizvuk, posljedice su vrlo stvarne. Lokalna ekonomija pati, a građani su na rubu strpljenja, čekajući da vide hoće li Institut za Mjerenje Ruskog Utjecaja uspjeti donijeti barem malo stabilnosti u njihove svakodnevne živote. Sve oči svijeta su uprte u Posušje, dok se čeka konačna odluka o sudbini Instituta i, posljedično, smjeru u kojem će krenuti cijela regija.

U međuvremenu, premijer Konaković obećao je podršku i dolazak na otvorenje unatoč stavu US ambasade te bi ovaj Premijerov potez mogao presjeći ovja gordijsko ruski čvor.

Inače investitori u Instut su najavili da u slučaju da ideja Instituta ne prođe, objekti namijenjeni za institut će biti prodani u stanove. Taj kvart grada Posušani već nazivaju “Rusuša”.

- Advertisement -

7 KOMENTARI

guest

7 Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Njemačka plaća migrantima za odlazak: 8 milijuna eura potrošeno na povratak onih kojima je odbijen azil

Njemačka je ove godine potrošila više od 8,2 milijuna eura kako bi financijski potaknula migrante s odbijenim zahtjevima za...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -