U razdoblju od listopada do prosinca prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je snažan pad koji odudara od europskog prosjeka. Zbog pandemije koronavirusa Austriji ekonomski ne ide baš najbolje.
Sasvim je jasno da su tome doprinijeli lockdowni i ograničenja putovanja. Najviše je pogođena grana turizma. Međutim, ono što iznenađuje je razmjer recesije. Pogotovo ako se napravi usporedba s ostalim državama članicama EU. To je najbolje pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata za četvrti kvartal prošle godine.
Podaci Eurostata pokazuju da je austrijsko gospodarstvo u razdoblju od listopada do prosinca zabilježilo minus od 4,3 posto, što predstavlja najveći pad u EU u odnosu na treći kvartal. Pri tome, treba imati u vidu da se ovdje radi o preliminarni podacima koje je objavio Zavod za statistiku. Nedostaju podaci pojedinih država članica, ali bez obzira na to, stvari su više nego zabrinjavajuće.
Recesija ne jenjava
Institut za gospodarska istraživanja i u sljedećem kvartalu računa na daljnji pad BDP-a. Glavni uzrok tomu su negativne tendencije u gospodarskoj grani turizma. Pad u tom sektoru je skoro duplo veći u usporedbi s europskim prosjekom. Iako službeni podaci govore za sebe, ministar financija Gernot Blümel je u utorak govorio o manjem gospodarskom padu u odnosu na druge zemlje s jakim turizmom.
“To pokazuje da su naše mjere pomoći dale rezultat“, izjavio je Blumel.
Glasnogovornik za gospodarstvo SPÖ-a Christoph Matznetter oštro je kritizirao Vladu povodom najnovijih pokazatelja. „ÖVP i Zeleni ne drže stvari pod kontrolom. Eklatantno loše rukovođenje korona krizom je dovelo do toga da Austrija ima najveći broj preminulih i zaraženih te katastrofalne gospodarske pokazatelje“, kazao je Matznetter.
Porazni podaci za turizam
Mnogi ekonomisti ne vjeruju da je loše stanje u sektoru turizma jedini razlog za gospodarski pad. Nadalje, neki navode da udio u lošim gospodarskim pokazateljima imaju i grane koje ovise o turizmu, primjerice industrija sporta. Pored toga, neki stručnjaci skeptično gledaju i na instrument modela skraćenog radnog vremena. Visoka državna izdavanja bi mogla nepotrebno dovesti do većeg smanjenja radnog vremena. Skeptični su i prema još nekim državnim potporama. Međutim, ono što ovdje nedostaje su studije koje bi osigurale bolji uvid u posljedice pojedinih instrumenata državne potpore.
Predstavnici Vlade pokušali su u utorak skrenuti pozornost na mjere koji bi imale za cilj poboljšanje ekonomske aktivnosti. Ublažavanje mjera zatvaranja koja su javnosti priopćena u ponedjeljak Blümel smatra važnim za gospodarski razvoj zemlje. Uz to, još je jednom apelirao na stanovništvo da se u vidu pojave novih sojeva virusa nastavlja pridržavati epidemiološki propisanih pravila.