Jedan od mogućih prijedloga ustavnih promjena u Federaciji BiH koji je jučer objavio Večernjak, a koji je nastao na poticaj i uz financijsku potporu dijela međunarodne zajednice, izazvao je burna reagiranja u zemlji s dozom zabrinutošću da bi njegova realizacija dovela do podređene pozicije ovoga naroda, piše današnji Večernji list.
Ovakav je prijedlog promjene Ustava koji je kreirala međunarodna zajednica općinama središnje Bosne koje bi prema predloženom dokumentu pripale Sarajevskoj županiji, uglavnom dočekan “na nož”, kod političara, ali i predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članova kulturnih institucija.
“Prestrašno i za nas Hrvate pogubno”, kaže general Mario Bradara, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Kiseljak. Identično razmišlja i Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB, podrijetlom Kreševljak.
Izbori nemaju smisla
“Bojimo se da bi ovakav prijedlog nama Hrvatima donio još veću majorizaciju nego što je imamo sada”, kaže Tomić. “Ja nisam za pripajanje ni Sarajevu, ali ni bilo kojem drugom središtu. Za nas Hrvate najbolje je rješenje bila i ostala Herceg Bosna”, kaže Predrag Marković, tajnik Udruge hrvatskih političkih zatvorenika Kiseljak.
“Bilo koje rješenje u kojemu Hrvati nisu ravnopravni s drugim narodima, odnosno ne izjednačava se njihov položaj s drugim većinskim narodima, u ovom slučaju Bošnjacima, smatram neprihvatljivih, a ne vidim da to ovaj prijedlog nudi”, kaže Milo Jukić, novinar i publicist, glasnogovornik književne Zaklade “Fra Grgo Martić“ iz Kreševa.
Ivo Miro Jović, nekadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, danas predsjednik kiseljačke podružnice HKD Napredak koji godinama živi u Kiseljaku, također, kaže kako je svako rješenje koje će osigurati jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH Hrvatima prihvatljivo.
– Ako ovaj prijedlog ide u tom pravcu, onda mi je prihvatljiv – kaže Jović. Izrazito negativan stav prema ovom prijedlogu imaju dužnosnici HDZ-a BiH u Kiseljaku, Kreševu i središnjoj Bosni, ali i predstavnici drugih stranaka s hrvatskim predznakom koje djeluju u dvije spomenute srednjobosanske općine.
– Za mene je prijedlog da se Kiseljak i Kreševo pripoje Sarajevskoj županiji potpuno neprihvatljiv jer bi se Hrvati iz ove dvije općine jednostavno utopili u većinski bošnjačkoj županiji. Organizirati bilo kakve izbore s takvim omjerom i sastavom stanovništva bilo bi besmisleno jer utjecaj Hrvata bio bi minoran. HDZ BiH ima svoje prijedloge ustavnih promjena koje mi podržavamo, a to su formiranje četiri teritorijalne jedinice od kojih bi jedna bila većinski
hrvatska, a Sarajevo uređeno kao distrikt – kaže Josip Kvasina, predsjednik OO HDZ-a BiH Kiseljak i predsjedatelj Sabora Srednjobosanske županije. – Za nas predstavnike hrvatskog naroda iz središnje Bosne ovakav je prijedlog potpuno neprihvatljiv – smatra i Radoje Vidović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH.
Različite stranke
I u kiseljačkom HSP-u cijepanje SBŽ-a na dva dijela i pripajanje konkretno Kiseljaka i Kreševa Sarajevskoj županiji po Hrvate smatraju pogubnim. – Ovakav prijedlog znači potpuni nestanak Hrvata iz središnje Bosne – tvrdi Zdravko Hrgota, predsjednik kiseljačke podružnice HSP-a BiH. Osim što je neprihvatljiv, prijedlog je i kontradiktoran – smatra Lidija Bradara, predsjednica ŽO HDZ-a BiH SBŽ i članica Predsjedništva HDZ-a BiH.
“Prijedlog po kojem SBŽ nestaje, a njegove se općine pripajaju Zeničko- dobojskoj i SŽ-u po meni je nastavak politike međunarodne zajednice koja je SBŽ-u najprije oduzela status županije s posebnim režimom upravljanja, a sada je potpuno briše. Nama je HNŽ po svemu sličniji i bliži od Sarajeva, a nametanje svakog rješenja mimo volje i hrvatskog naroda u središnjoj Bosni znači brisanje gumicom Hrvata s ovih prostora”, zaključuje Lidija Bradara, predsjednica ŽO HDZ-a BiH SBŽ. (Dnevnik.ba)
wpDiscuz