Demokratsko političko vijeće (DPC) objavilo je analizu popisa stanovništva u BiH, koju je uradila Valery Perry. Kako autorica analize navodi, rezultati novog popisa će odražavati značajne demografske promjene uzrokovane ratnim etničkim čišćenjem i raseljavanjem, te nema sumnje da će rezultati biti zaista sporni, odnosno kontroverzni.
– Iako je kucanje na vrata završilo, a mnogi su već umorni od njegove politizacije, problem popisa stanovništva nije riješen. Agregacije, analize, i što je najvažnije – korištenje podataka, ostat će otvorena pitanja i tijekom 2014. godine općih izbora u BiH, kazala je Perry, dodavši da se potreba za popisom stanovništva u BiH javila odavno, s obzirom na to da se u zemlji tijekom troipolgodišnjeg rata struktura stanovništva dosta promijenila, što zbog 100.000 ubijenih, što zbog dva milijuna raseljenih.
– Političke stranke u BiH su imale podijeljena mišljenja o tome kada održati popis stanovništva, a posebno su se hvatale za pitanja na popisu koja se tiču etničke pripadnosti, nacionalnosti, materinjeg jezika i vjere. Stranke u Republici Srpskoj su od svih najviše bile zainteresirane za održavanje popisa i prikupljanja podataka, što pokazuje interes stranaka u RS-u za pokazivanjem i konsolidiranjem demografskog statusa quo koji odražava očekivanu srpsku većinu na tom području, ističe u analizi Perry, napomenuvši da su stranke u FBiH, posebno bošnjačka SDA i hrvatska HDZ, u manjoj mjeri podržavale popis stanovništva u BiH, bojeći se da bi podatci iz popisa mogli potvrditi etničku homogenizaciju zemlje.
– I Hrvati i Bošnjaci su se bojali da bi RS rezultate popisa mogao iskoristiti kao argument za nacionalnu samoodređenost. U najmanju ruku, novi rezultati popisa bi mogli utjecati na dogovore o podjeli vlasti uspostavljene u etnički čistim područjima, koja je na snazi još od Daytonskog sporazuma, napominje se u analizi DPC-a.
Dvojbe oko popisa stanovništva u BiH bile su uglavnom vezane za pitanja etničke pripadnosti, vjere i materinjeg jezika, što možda i nije iznenađenje u postratnim podijeljenim državama. Međutim, u kontekstu EU i potencijalnih država članica, smjernice o popisu stanovništva jasno naglašavaju da ova vrsta subjektivnih pitanja nije nametnuta od Europske unije. Odluka da se ova pitanja uključe u popis stanovništva u BiH donesena je isključivo od strane domaćih političara.
– Europska komisija za rasizam i intoleranciju (ECRI) se 2011. osvrnula na problem izjašnjavanja u BiH, napominjući da se mnogi ljudi u BiH ne poistovjećuju ni sa jednom etničkom skupinom, te da to treba uzeti u obzir. Usprkos obilju međunarodnih standarda, preporuka i mogućih dobrih praksi, te činjenici da EU ne zahtijeva takve podatke, ovakva subjektivna pitanja o identitetu će i dalje dominirati u razgovorima o popisu stanovništva, stoji u izvješću DCP-a.
Pritisak Europske unije da se popis provede u 2013. bio je velik, jer bi svaka odgoda značila njegovo čekanje još dvije godine, s obzirom na to da je 2014. izborna godina. Također, tijekom popisa stanovništva potrošena je velika svota novca, tako da ni BiH, a ni vanjski financijeri (prije svega EU), nisu htjeli nikakvu odgodu.
– Tri pitanja koja se tiču identiteta su bila toliko ispolitizirana da je malo vjerojatno da će rezultati biti valjani – sve strane će ih brojati na drugačiji način, način koji odgovara njihovim interesima. Ostaje vidjeti što će se, kao rezultat popisa, dogoditi do kraja ove godine i 2014. Broj otvorenih političkih pitanja će zahtijevati pozornost i vlasti i građana. Popis u BiH, iako nije savršen, predstavlja korak naprijed. Međutim, čini se da bi politika popisa mogla utjecati na politički diskurs, odnosno samu politiku koja dolazi. Svaka od glavnih skupina će koristiti podatke koji najbolje odgovaraju njihovim vlastitim, vrlo jasnim nadaleko poznatim političkim ciljevima, zaključila je u analizi za DPC Perry.
Izvor: Oslobođenje