Mlada vijećnica Općine Stari Grad Almedina Zukorlić-Pašalić (Narod i pravda) uputila da je jučer inicijativu da jedna od ulica u ovoj sarajevskoj općini dobije ime po rahmetli akademiku Muhamedu Filipoviću.
Zukorlić-Pašalić je ovu, inače njezinu prvu inicijativu, uputila smatrajući, kako je navela, da Općinsko vijeće Stari Grad treba da poštuje lik i djelo osoba koje su dale doprinos u promociji Bosne i Hercegovine u nauci, kulturi i umjetnosti.
Akademik Filipović je kao doajen filozofije i historije, mislioc, pisac i esejista najznačajnija ličnost u duhovnoj i političkoj obnovi i afirmaciji naroda Bosne i Hercegovine i bosanskog duha koji bdije nad domovinom. Za buduće generacije od izuzetne važnosti je sjećanje na ličnost akademika Filipovića koji će u historiji biti zapamćen i kao utemeljitelj institucija znanja, mentor i učitelj koji je kroz više od pola vijeka iznjedrio značajna imena u svijetu nauke i znanja”, navodi se u inicijativi vijećnice Zukorlić-Pašalić.
Inicijativa je podnesena na jučerašnjoj prvoj radnoj sjednici Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo.
Ovakva inicijativa zahtijeva izjašnjenje Vijeća, nakon čega će biti upućena u dalju proceduru. Očekujem podršku u Vijeću, imajući u vidu ugled i poštovanje koje uživa rahmmetli profesor Filipović. Kao njegova dugogodišnja saradnica, počastvovana sam prilikom da kroz inicijativu za buduće generacije doprinesem očuvanju sjećanja na postojanje slobode uma, hrabrosti i prkosa sadržanom u liku i djela rahmetli akademika Muhameda Filipovića”, kazala je Zukorlić-Pašalić za naš portal, koja je sa rahmetli Filipovićem sarađivala u okviru rada Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).
Muhamed Filipović je bio član Akademije nauka i umjetnosti BiH, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednik BANU.
Filipović je bio jedan od osnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), a u vrijeme rata u BiH bio je potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i ambasador Republike BiH u Velikoj Britaniji.
Rođen je u Banjoj Luci 1929. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960. godine.
Autor je više knjiga, a neke su i prevedene na druge jezike. Najveći broj prijevoda imala je knjiga “Lenjin – monografija njegove misli”, koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski jezik.
wpDiscuz
