Pokopana Madeleine Albright, žena na čiji pomen imena, tisuće majki koje su ostae bez djece, i danas plaču…

Američka politička elita oprostila se u crkvi u Washingtonu od Madeleine Albright (1937.-2022.), prve žene koja je bila državna tajnica SAD-a.

Komemoraciju su predvodili američki predsjednik Joseph Biden i bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, koji su odabrali Albright za svog vrhunskog diplomata. Oko 1400 gostiju okupilo se kako bi se oprostili od Albrightove koja je prošlog mjeseca umrla od raka u 84. godini života.

Službi su nazočila i tri državna tajnika koja su je naslijedila, ali i drugi sadašnji i bivši članovi vlade, strani diplomati, zastupnici i drugi koji su je poznavali.

Biden je odao počast Albright, rekavši da je “njeno ime sinonim za ideju da su Sjedinjene Države dobra sila u svijetu”.

Bivši predsjednik Clinton prisjetio se da mu je dva tjedna prije smrti rekla da “ne želi govoriti o pogoršanju svog zdravlja u vrijeme kada je Zapad na rubu ruske invazije Ukrajine”, ali da je jedino ono što je stvarno važno je kakav ćemo svijet ostaviti našim unucima.”

Kako javlja AP, na sprovod su pozvani strani dužnosnici, uključujući predsjednice Gruzije i Kosova, te visoke dužnosnike iz Kolumbije, BiH i Češke.

Albright je rođena u Čehoslovačkoj, odakle je njezina obitelj dvaput bježala – prvo od nacista, a potom od sovjetske vlasti. Diplomirali su u Sjedinjenim Državama, gdje je studirala na Wellesley Collegeu i napredovala u vanjskopolitičkim krugovima Demokratske stranke. Postala je američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima, a 1996. Bill Clinton ju je postavii kao državnu tajnicu.

Kao češka izbjeglica koja je vidjela strahote i nacističke Njemačke i sovjetske “željezne zavjese”, ona “nije bila golubica” – piše AP.

Igrala je vodeću ulogu u vršenju pritiska na Clintonovu administraciju da se vojno pridruži sukobu na Kosovu i, prema američkoj agenciji, kao državna tajnica, “Albright je igrala ključnu ulogu u uvjeravanju Clintonove da krene u rat protiv jugoslavenskog vođe Slobodana Miloševića 1999. zbog njegov tretman kosovskih Albanaca”.

Agencija dodaje da je zato “intervencija NATO-a na Kosovu na kraju nazvana ‘Medliničin rat'”.

Kao veleposlanica pri UN-u, zagovarala je oštru američku vanjsku politiku, posebno u slučaju Miloševićevog djelovanja u BiH – piše AP. Ona je također imala čvrst stav prema Kubi, rekavši u Ujedinjenim narodima – što se pamti – da kubansko obaranje civilnog zrakoplova 1996. nije “cohones” (ulica za: hrabrost) nego “kukavičluk”.

Clinton je stoga danas podsjetila da je Albright tada bila kritizirana da je bila gruba, “nediplomatska” i “neženstvena”, ali da joj je rekao da mu se sviđa što je rekla i da je to “najbolje što je netko rekao u ovoj vladi”.

Obama je 2012. dodijelio Madeleine Albright Predsjedničkom medaljom slobode, najviš orden za civile, rekavši da je njezin život “nadahnuće svim Amerikancima”.

Rođena kao Marie Jana Korbel u Pragu 15. svibnja 1937., bila je kći diplomata Josepha Korbela. Obitelj je bila židovska i prešla je na rimokatolicizam kad joj je bilo pet godina. Troje njezinih baka i djedova Židova umrlo je u koncentracijskim logorima. Albright je bila internacionalistica čije je stajalište djelomično oblikovalo njezino podrijetlo, piše AP. Njezina je obitelj pobjegla iz Čehoslovačke 1939. kada su nacisti okupirali zemlju, a ratne godine provela je u Londonu.

Nakon Drugog svjetskog rata, nakon što je Sovjetski Savez okupirao goleme dijelove istočne Europe, njezin je otac doveo obitelj u Sjedinjene Države. Nastanili su se u Denveru, gdje je njezin otac predavao na Sveučilištu. Jedna od Korbelovih najboljih učenica bila je Condoleezza Rice, koja će kasnije naslijediti njegovu kćer na mjestu američke državne tajnice.

Albright je diplomirala na Wellesley Collegeu 1959. Radila je kao novinarka, a kasnije je studirala međunarodne odnose na Sveučilištu Columbia, gdje je 1968. magistrirala, a 1976. doktorirala.