RUSKI predsjednik Vladimir Putin posljednjih je tjedana nagovijestio da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom, ali uz određene uvjete. Dokument iz travnja 2022., koji su sastavili ruski i ukrajinski pregovarači, pokazuje što je tada Putin imao na umu. Pregovori nisu uspjeli.
Zapadni dužnosnici i analitičari smatraju da se Kremlj nakon dvije godine borbi i dalje drži svojih izvornih ciljeva, odnosno da želi pretvoriti Ukrajinu u “kastriranu” državu koja je nemoćna pred ruskom vojnom snagom. Uvjeti koje Rusija sada traži vjerojatno će biti još stroži, piše Wall Street Journal.
Iako su u javnost izašle “grube crte” neuspješnih mirovnih pregovora, nije objavljen cijeli dokument od 17 stranica. WSJ je dobio uvid u njega te navodi kako su pregovarači s obje strane nastojali okončati sukob s pretvaranjem Ukrajine u “trajno neutralnu državu koja ne sudjeluje u vojnim savezima”.
Mnogo ustupaka
Ukrajina, prema dokumentu, ne bi smjela obnoviti svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio de facto pod kontrolom Rusije. Kijev danas inzistira na povlačenju ruskih trupa s teritorija Ukrajine prije započinjanja bilo kakvih pregovora. Volodimir Zelenski smatra da bi svaki prekid vatre zapravo omogućio Rusiji da se ponovno naoruža, obnovi svoje snage i pokrene nove napade.
No, 2022. su stavovi obje stane bili drugačiji. Dokument pokazuje da su ruski i ukrajinski pregovarači u prvim tjednima rata razmatrali razne ustupke. U nacrtu ugovora stoji da se Ukrajina, iako joj je dopušteno težiti članstvu u Europskoj uniji, ne bi smjela pridružiti vojnim savezima poput NATO-a.
Na njenom teritoriju ne bi smjelo biti stranog oružja, a vojne snage zemlje bi bile svedene na minimum. Rusija je tijekom pregovora nastojala ograničiti sve obrambene faktore Kijeva, od broja vojnika i tenkova do maksimalnog dometa ukrajinskih projektila.
U nacrtu je navedena zabrana stranog oružja, uključujući raketno oružje bilo koje vrste. Moskva je željela ograničiti ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka. Ukrajinski pregovarači željeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1900 artiljerijskih streljiva. Rusija je pak htjela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Poluotok Krim, koji je već okupirala Rusija, prema dokumentu, ostao bi pod utjecajem Moskve i ne bi se smatrao neutralnim. Moskva se također zalagala da ruski jezik funkcionira na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, no tu klauzulu Kijev nije potpisao. U dokumentu se nije govorilo o budućnosti dijelova istočne Ukrajine koje je Rusija okupirala 2014. To se ostavilo za daljnje pregovore.
Što u slučaju napada na Ukrajinu?
Za nacrt mirovnog sporazuma su trebale jamčiti strane sile; među kojima su bili SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Francuska i Rusija. U slučaju kršenja sporazuma, te su zemlje imale zadatak braniti neutralnost Ukrajine. S druge strane, od jamaca se zahtijevalo da, dok je ugovor na snazi, raskinu međunarodne ugovore i sporazume koji nisu kompatibilni s trajnom neutralnošću Ukrajine.
Međunarodna sigurnosna jamstva se nisu odnosila na Krim i Sevastopolj. Nakon što je Putinov početni pokušaj da preuzme kontrolu nad Kijevom propao, dokument je predlagao ruski plan B – prestanak zapadne podrške Ukrajini.
Tijekom pregovora u travnju 2022. ostalo je mnogo neriješenih pitanja, poput onog što se događa u slučaju napada na Ukrajinu. Rusija je željela da se sve države jamci dogovaraju o odgovoru, što znači da ne bi bilo prave reakcije ako je Rusija agresor. Ukrajinski pregovarači su htjeli da se u slučaju napada zatvori zračni prostor, no Rusija nije odobrila tu klauzulu. Pregovori su prekinuti u lipnju 2022.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se ranije ovog tjedna, poslije nedavnih Putinovih komentara o prekidu vatre, ponudio da bude domaćin novih pregovora. Međutim analitičari smatraju kako nema nekih velikih šansi za obnavljanje takvih razgovora u bliskoj budućnosti.
wpDiscuz
