“Mi se između sebe smatramo obitelji i to je stvarno tako, svi pomažemo jedni drugima, a kad je neko u nekoj gabuli svi skočimo zajedno pomoći mu. Mi uposleni nismo im samo broj, ni netko do koga im nije stalo na toj ljudskoj razini. Uvijek su tu za nas, u pola dana u pola noći… I ja uvijek kažem dabogda svakom bilo kako je meni iskreno… “
“Pozdrav, voljeli bi se zahvaliti vlasnicima tvrtke u kojoj radimo pošto su svima nama koji smo zaposleni a ima nas 54, od toga ima 14 doktora, dali financijsku pomoć koja nije mala u ovim teškim vremenima, pa bi im se zahvalili nekako, makar ovako simbolički. Ali ako možete napisati samo npr. “Najveća poliklinika” itd. jer vjerujem da bi se oni ljutili ako bi to javno išlo s imenima.
- Kao što vidite odbili smo molbu djelatnika Poliklinike Jurišić da ne objavimo o kome se radi. Smatramo da je izuzetno važno da se vrednuju javno pozitivni primjeri, da se zna o kome se radi i da se takvi primjeri našeg društva istaknu imenima i prezimenima. Upravo kao paradigma vrijednosti kakvima stremimo.
- Želimo u ova teška vremena kakva jesu upravo potaknuti i ostale tvrtke koje mogu pomoći i misle jednako na svoje radnike kao što to čine ugledni mostarski lječnici dr. Sanja i dr. Gordan Jurišić.
- Znamo i da postoje mnogi poduzetnici s daleko većim brojem zaposlenih koji bi željeli učiniti isto al zbog glomaznosti sustava i glada javnog sektora, u ovoj situaciji to ne mogu. Oni su također u našim srcima.
Humanism is a philosophical stance that emphasizes the value and agency of human beings, individually and collectively. The meaning of the term humanism has fluctuated according to the successive intellectual movements which have identified with it.[1] The term was coined by theologian Friedrich Niethammer at the beginning of the 19th century to refer to a system of education based on the study of classical literature (“classical humanism”). Generally, however, humanism refers to a perspective that affirms some notion of human freedom and progress. It views humans as solely responsible for the promotion and development of individuals and emphasizes a concern for man in relation to the world.[2]
In modern times, humanist movements are typically non-religious movements aligned with secularism, and today humanism may refer to a nontheistic life stance centred on human agency and looking to science rather than revelation from a supernatural source to understand the world.[3][4]
The word “humanism” is ultimately derived from the Latin concept humanitas. It entered English in the nineteenth century. However, historians agree that the concept predates the label invented to describe it, encompassing the various meanings ascribed to humanitas, which included both benevolence toward one’s fellow humans and the values imparted by bonae litterae or humane learning (literally “good letters”).