Published On: Fri, Oct 23rd, 2015

Pohod katoličkih dužnosnika na Bobovac, jedno od središnjih stolnih mjesta medijevalne kraljevine Bosne…

Bobovac je podigao ban Stjepan II. Kotromanić nešto prije prve polovine 14. stoljeća. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. stoljeća), preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti turskim osvajanjem (1463. godine.) Prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1349. godine. Povijest Bobovca u današnjoj FTV-ovskoj i Krugdevedesetdevetaškoj BIH pokušava se zatrti. Umjesto kraljeva i naše povijesti popularniji su begovi i nametnuta povijest.

Bobovac će pohoditi i pripadnici Ministarstva obrane, kako katolici tako  i svi drugi koji osjećaju da žele. Bilo bi lijepo i da Emir ode s drugovima. Da malo uči o državnim temeljima BIH.

Dvanaesti molitveni pohod Bobovcu katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga sa svih razina održat će se u subotu u zajedništvu s vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije.

Molitveni pohod Bobovcu povezuje se sa sjećanjem na dan smrti bosanske kraljice Katarine (25. listopada). Očekuje se dolazak velikog broja vjernika iz okolnih i udaljenih župa, predstavnika Oružanih snaga Hrvatske, predvođenih vojnim kapelanima, kao i pripadnika međunarodnih vojnih snaga stacioniranih u BiH.

Program molitvenog pohoda započinje u 9.30 sati okupljanjem kod rijeke Bukovice podno Bobovca, odakle se organizirano, u molitvenoj procesiji, kreće prema Bobovcu. Misno slavlje na Bobovcu predvodit će kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, priopćeno je iz Ministarstva obrane BiH.

Opsada Bobovca od strane osmanske vojske počela je 19. svibnja a grad je osvojen tri dana poslije, 21. svibnja 1463. godine. Neki izvori navode da su se za grad vodile teške borbe i da su Osmanlije pod gradom upotrijebili topove koje im je slao Nijemac Jerg (Jörg) iz Nürnberga. Također se govori da je knez Radak, koji je u to vrijeme upravljao gradom predao Bobovac misleći da će za to biti nagrađen, ali su ga Osmanlije nakon predaje dali pogubiti. Brzi pad Bobovca, za koji se vjerovalo da može izdržati i dvogodišnju opsadu je iznenadio kraljaStjepana Tomaševića i onemogućio ga u namjeri da sakupi vojsku i dobije stranu pomoć. Zbog toga su se i posade Visokog i nekih drugih gradova predale bez borbe. Nakon njegovog zauzimanja, Osmanlije su ga razorili ali su zbog njegovog strateškog značaja ponovo sagradili neke objekte potrebne za njihov boravak. Osmanska posada je boravila u Bobovcu sve do1626. godine kada je grad napušten. Nastavkom osmanskih osvajanja prema sjeverozapadu Europe Bobovac ostaje duboko u pozadini i gubi svoj strateški značaj.

Kraljevska grobna kapela je rekonstruirana, ali nekim nepriznatim metodama tako da je njena vrijednost umanjena. Danas se tu nalazi mauzolej dinastije Kotromanića.