Užarena atmosfera, brojni prosvjedi, suprotstavljene kampanje makedonskih vlasti i građana okupljenih u pokretu #bojkotiram, posjeti i uvjeravanja visokih međunarodnih dužnosnika, sumnje u upletenost ruskih špijuna – obilježili su tjedne uoči makedonskog referenduma o promjeni imena.
Ova “povijesna odluka“ građana Makedonije trebala bi biti put prema rješavanju dugogodišnje diplomatske blokade uzrokovane grčkim nezadovoljstvom s konačnim ciljem ulaska u međunarodne saveze NATO-a i EU. Iako vlada i zapadni vođe uvjeravaju kako je pozitivan referendum rješenje makedonskih problema, ostaje nejasno što će se dogoditi ako rezultat bude negativan ili ako referendum ne uspije zbog slabog odziva građana.
Kako je došlo do referenduma?
Novo ime bivše jugoslavenske države Makedonije trebalo bi glasiti Sjeverna Makedonija. Rezultat je to Prespanskog sporazuma, koji su dogovorile dvije zemlje ovog lipnja nakon dugogodišnjih napetosti i bezuspješnih pregovora, koji traju još od osamostaljenja Makedonije.
Dokument su potpisali grčki i makedonski ljevičarski premijeri, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, a novo ime Makedonija će dobiti kako bi se riješila napetost s Grčkom koja tvrdi da Makedonija može biti ime samo njene sjeverne pokrajine. S druge strane, Grčka pristaje priznati jezik i državljanstvo građana svojih sjevernih susjeda kao makedonsko državljanstvo Sjeverne Makedonije. Parlament u Skoplju podržao je ovaj sporazum sa 69 od ukupno 120 glasova. No tijekom cijelog ljeta nezadovoljni građani prosvjedovali su protiv sporazuma u obje zemlje.
Vlada: Novo ime znači bolju budućnost
Referendumsko pitanje na koje će građani Makedonije ovog vikenda odgovarati glasi: “Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”
Socijaldemokratska Vlada na čelu sa Zaevskim uvjerava građane kako bi trebali glasati za promjenu jer to neće utjecati na slabljenje identiteta zemlje, a otvorit će vrata za članstvo u NATO-u i EU. U suprotnom, ta bi mogućnost, uvjeravaju, mogla biti zatvorena za sljedeća desetljeća što bi moglo biti pogubno za Makedoniju kao jednu od najsiromašnijih zemalja u Europi. Plakati za promjenu imena polijepljeni po cijeloj Makedoniji tijekom kampanje pozitivan ishod referenduma povezivali su s besplatnim školovanjem u EU, boljim zdravstvom ili povoljnijim uvjetima za izvoz poljoprivrednih proizvoda.
Dilema “Sjeverna Koreja ili Sjeverna Makedonija”
“Vrlo je jednostavno. Ili ćemo postati Sjeverna Makedonija ili Sjeverna Koreja“, izjavio je za The Guardian Petre Shilegov, gradonačelnik Skoplja, koji dolazi iz redova vladajućih socijaldemokrata. Dodao je i kako protivnici promjene imena nemaju “plan B”, a promjenom imena zemlja će profitirati jer će se ulaganja EU-a povećati.
S druge strane, najveća oporbena stranka VMRO-DPMNE nije uputila poruku svojim pristašama kako glasati. U strahu od gubitka podrške EU-a i SAD-a, čelni čovjek VMRO-a Hristijan Mickoski nije se pridružio kampanji za bojkot referenduma, no kritizirao je sporazum kao “izdajnički”.
“Sporazum o promjeni imena je štetan i treba ga odbiti. To je protiv makedonskih nacionalnih interesa i protiv makedonske države”, rekao je Mickoski prošlog tjedna.
No predsjednik države Gorge Ivanov, također iz oporbenog VMRO-a, izjavio je tijekom posjeta dijaspori u SAD-u kako neće glasovati, što je u skladu s onim što propagiraju građani okupljeni oko pokreta #bojkotiram. Smatraju kako promjena imena ugrožava njihov nacionalni identitet i predstavlja izdaju.
Referendum je valjan ako na njega izađe 50+1 biračkog tijela
Naime, referendum je valjan ukoliko na njega izađe 50+1 ukupnog biračkog tijela te protivnici promjene imena neizlazak na referendum smatraju najboljom taktikom. Makedonija ima nešto više od 1 800 000 registriranih birača, što znači da je potreban izlazak oko 900 000 građana. No s obzirom na to da je mnogo ljudi, posebice mladih, napustilo zemlju, nije poznato koliki je stvaran broj birača u zemlji, piše The Guardian.
“Najmanje 15 posto glasača nije više u zemlji, ali se računaju u 50 posto potrebnih za prijeći prag“, izjavio je za The Guardian Marko Trostanovski, direktor Instituta za demokraciju, dodavši kako to znači da izlaznost u stvarnosti mora biti najmanje 65 posto. A to je, prema njegovom mišljenju, nemoguća misija.
Prema pisanju Deutche Wellea, ankete pokazuju da većina građana Makedonije koja namjerava izaći na referendum – podržava sporazum. No isto tako, ankete pokazuju kako će velik dio građana aktivno bojkotirati glasovanje. U tom smislu znakovita je premijerova izjava ovog četvrtka.
“Uspjeh referenduma ovisi o onima koji budu glasovali. Oni koji ne glasuju se čak ni ne računaju”, izjavio je Zaev na konferenciji za novinare odbijajući izlaznost kao uvjet za uspjeh referenduma.
“Tabori koji predvode kampanje za i protiv sporazuma su krajnje ekstremni u svojim stavovima i stvaraju političku klimu koja vrši krajnju polarizaciju naroda”, rekao je za BBC Srbiju urednik lista Nova Makedonija Aleksandar Srbinovski.
Referendum je savjetodavne prirode
I iako međunarodna javnost, baš kao i makedonska vlada, referendum smatraju ključnim rješenjem za budućnost ove zemlje, čini se da to nije baš tako. Naime, referendum je savjetodavne prirode. To znači da vlada premijera Zaevskog može i ne mora prihvatiti volju naroda izraženu na nedjeljnom glasovanju.
Čak i da referendum uspije, to nije dovoljno za promjenu imena
No, čak i kad bi se ostvarila ova dva uvjeta – dovoljna izlaznost građana i njihovo pozitivno izjašnjavanje, to još uvijek nije dovoljno da se ime promijeni. Naime, da bi se takav ishod prihvatio, odnosno ime zemlje promijenilo, potrebno je u parlamentu ratificirati sporazum i napraviti izmjene ustava za što je potrebna dvotrećinska većina. To neće biti moguće bez podrške oporbene stranke VMRO-DPMNE ili barem jednog dijela njezinih zastupnika.
Prema riječima Srbinovskog, taj proces mora završiti do sredine siječnja sljedeće godine kako bi dogovor do veljače potvrdila i Grčka. U protivnome, s obzirom na to da se Grčkoj bliže tad izbori, a Ciprasova pozicija nije obećavajuća, to bi moglo dovesti do zastoja procesa.
“U ovoj fazi se nitko u Makedoniji ne usuđuje javno kazati što je važnije – glasovi ili izlaznost na glasovanje”, rekao je Aleksandar Srbinovski.
Međunarodni vođe pohrlili u Makedoniju nagovoriti građane da glasaju za promjenu
Ipak, neovisno o karakteru referenduma, čini se da je i premijeru i međunarodnim silama važno da građani Makedonije izađu i glasaju za promjenu.
Tako je uoči izjašnjavanja zemlju posjetio niz vodećih europskih i američkih političara, od njemačke kancelarke Angele Merkel do američkog ministra obrane Jamesa Mattisa i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.
“Ovo je povijesna šansa koju kao generacija imate samo jednom. Nemojte ostati kod kuće. Iskoristite demokratsku priliku da kažete što mislite o budućnosti vaše zemlje”, izjavila je Merkel na konferenciji početkom mjeseca.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je početkom rujna da bi makedonski “ministar obrane mogao sjesti za stol u NATO-u u veljači iduće godine – ukoliko se usvoji sporazum”.
A američki ministar obrane Mattis upozorio je na navodne proruske poteze koji lažnim vijestima nastoje potkopati referendum.
“Ne želimo da Rusija tamo radi ono što je pokušala učiniti u tako mnogo zemalja”, rekao je uoči putovanja.
Videoporuku u kojoj nastoji ohrabriti građane Makedonije da izađu na referendum poslala je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Hoće li građani Makedonije poslušati međunarodne čelnike i vladu, te u kojem broju, saznat ćemo danas. Pozitivni ishod dao bi vjetra u leđa Zaevskom u parlamentu te bi mu poboljšao izglede da dobije većinu potrebnu za daljnji korak ratifikacije i promjene ustava u prihvaćanju novog imena Sjeverna Makedonija.
wpDiscuz