Plenković otvorio konferenciju o budućnosti EU: Quo vadis Europa?

Kako učiniti Europu boljom osnovno je pitanje na koje Europska unija, suočena s krizama i valom populizma, treba naći odgovor, ocijenili su sudionici konferencije  ”Quo vadis, Europa?” održanoj danas u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, u muzeju Mimara u Zagrebu.
Na konferenciji, koju je otvorio predsjednik vlade Andrej Plenković, sudjelovali su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu  Dubravka Šuica (EPP) i Tonino Picula (S&D), ministrica gospodarstva Martina Dalić, stručnjaci iz gospodarskog sektora, kao i inozemni gosti, poput direktora Googlea za javnu politiku i suradnju s vladama za istočnu Europu Marcina Olendera.
“EU-u je potrebna odlučnost i vizija”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na konferenciji o sadašnjosti i budućnosti Europske unije.
Upozoravajući na opasnost populizma, Plenković je u uvodnom obraćanju poručio da moramo osnažiti cijeli europski projekt upravo na jačanju povjerenja u vlade, institucije i stranke koje imaju kapacitet upravljanja bez da polariziraju društvo i bez da ponekad neargumentirano kritiziraju europski projekt. Uvjeren je, rekao je šef hrvatske vlade, da je europski projekt “dobar za Hrvatsku i hrvatske građane”.
Rastući populizam koji sa sobom nosi i euroskepticizam
Problem s kojima se EU u ovom trenutku suočava je i “rastući populizam koji sa sobom nosi i euroskepticizam koji smo jasno uočili na izborima za Europski parlament 2014. što se nije dogodilo u Hrvatskoj”, ocijenio je Plenković istaknuvši da svi hrvatski zastupnici u EP-u pripadaju “main stream” političkih grupacijama u Europskom parlamentu, od EPP-a, S&D-a, liberala do konzervativaca.
U Europskom parlamentu. međutim, postoji i velik broj zastupnika koji iskazuju nepovjerenje u europski projekt, a zabrinjava i broj propalih referenduma što govori da nije dovoljno napravljeno na komunikaciji s građanima koju treba postati artikuliranija i kvalitetnija, napomenuo je Plenković.
“U mandatu ove vlade zalagat ćemo se za snažnu Hrvatsku unutar snažnog europskog projekta. Vjerujem u europski projekt i vjerujem da sam pobijedio na izborima zajedno s mojim kolegama upravo na temama budućnosti i čvrste ukorijenjenosti u politički ‘mainstream’ i za to ću se beskompromisno zalagati”, kazao je Plenković.
“Želimo jačanje svih pravnih mehanizama, poštivanje Schengena, reviziju Dublinske uredbe, kvalitetnije funkcioniranje europske granične obalne straže te usvajanje uredbe o uspostavi jasnog sustava ulaska i izlaska iz EU”, rekao je predsjednik Vlade.
Hrvatska će vlada pojačati komunikacijske aktivnosti glede europskog projekta, najavio je Plenković ocijenivši da je Hrvatska trenutno “svojevrsni svjetionik takve politike” na kojoj će inzistirati.
“To naravno ne znači nekritično promišljanje naše suradnje na europskoj razini, to ne znači da se nećemo zalagati za naše nacionalne interese”, istaknuo je premijer.
“Naravno da ćemo u tom kontekstu tražiti da Europska unija ima konkretne učinke na sve hrvatske građane, prije svega na mlade, na našu politiku zapošljavanja te biti vidljiva ne samo za ljude u Zagrebu već i za one koji žive u Slavoniji ili Gorskom kotaru ili otocima”, rekao je Plenković i najavio da će mladi biti poseban prioritet njegove vlade te će nadležnim ministrima u tim resorima dati posebnu zadaću kada je riječ o zapošljavanju mladih.
Europa danas: više unije ili manje?
Mairead McGuinness, potpredsjednica Europskog parlamenta, u uvodu prvog panela ”Europa danas: više unije ili manje?“ putem video veze ocijenila je kako osnovno pitanje nije treba li manje ili više Europe, nego kako Europu učiniti boljom, te pozvala na optimizam. “Treba se usredotočiti na ono što Europa radi dobro i ono što Europa može bolje”, rekla je McGuiness.
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ/EPP), ocijenila je da je Europska unija “poljuljana ali ne i ugrožena” te da je potrebna “bolja i jača Europa”. “Jedino zajednički možemo odgovoriti na izazove” kao što su imigracijska kriza. terorizam i drugi, ocijenila je Šuica i založila se za jačanje zajedničke vanjske politike Unije.
Šuica je također izrazila zadovoljstvo što u Hrvatskoj pobjedu na izborima nisu odnijeloi populizam i euroskepticizam nego predstavnici političkog “main streama”.
Tonino Picula (SDP/S&D) Picula ocijenio je kako su politike štednje narušile europski socijalne model, dok su gospodarski i politički pritisci potkopali model europske suradnje.  “Ekonomski prosperitet je na neki način osporen  mediteranskom krugu članica dok je na europskom političkom istoku došlo do političkog osporavanja te ideje na drugi način”, rekao je Picula.
U nekim članica EU-a u središnjoj Europi pozdravljena  je pobjeda Donalda Trumpa a ”neliberalni političari ušli su u europsku politiku puno prije ulaska Trumpa u Bijelu kuću” i utječu na političke dinamiku Europe, rekao je Picula i dodao da će Trumpova pobjeda dodatno nadahnuti takve tendencije. “Njegova pobjeda jača disolucijske procese”, ocijenio je Picula i upozorio da će se, “ako se ne nađu europska, građani okrenuti nacionalnim rješenjima”.
“Odgovor na populizam je liberalni internacionalizam”
Na posljedice Brexita, rast populizma i nezadovoljstva građana koje se izražava na izborima i referendumima osvrnuli su se i potpredsjednik Međunarodnog europskog pokreta iz Njemačke, Bernd Huetteman te dr. Kai Oppermann sa Sveučilišta Sussex iz Velike Britanije.
Huetteman je ocijenio kako nacionalne elite nisu dovoljno uspješne u prenošenju europske poruke građanima, te da je potrebno “gledati dalje od pitanja kako obnavljati Europsku uniju i posvetiti se pitanju kako obnoviti demokraciju”.
Živimo u doba populizma i njegovog odgovora na liberalni internacionalizam a Brexit je jedan od primjera toga, ocijenio je Huetteman.
Predviđanja da će nakon Brexita i druge zemlje krenuti tim putem nisu točne, smatra Oppermann.
Oppermann je primijetio i kako je bilo “osvježavajuće čuti tako proeuropski nastup kao što je bio onaj Andreja Plenkovića jer se u Ujedinjenom Kraljevstvu  EU često predstavlja kao prijetnja” te da je bilo teško u takvom ozračju EU predstavljati pozitivno.
Na drugom panelu ”Europa sutra: digitalna, inovativna, progresivna?“ koji je okupio stručnjake iz gospodarskog sektora, rasprava je bila usmjerena na razvoj i jačanje funkcionalnog jedinstvenog europskog digitalnog tržišta i inovacija. Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, Martina Dalić, izrazila je stav Vlade Republike Hrvatske prema kojemu ona želi pomoći IT sektoru uspostavom posebnog ureda. Optimizam za suradnju s novom Vladom izrekao je Boris Drilo, član uprave HT-a za tehniku i informacijske tehnologije. Zastupnica u Europskom parlamentu iz Estonije, Kaja Kallas (ALDE) u svojem je video-govoru naglasila važnost da i vlade razmišljalju kao start-upovi jer jedino tako stvaraju klimu za razvoj sektora.
O poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj i EU i usporedbi s SAD-om govorili su i Tea Žakula s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te osnivač i direktor tvrtke Farmeron, Matija Kopić.
Marcin Olender iz Googlea zaključio je raspravu sljedećim riječima: ”Cijela Europa trebala bi se više fokusirati na prilike nego na probleme, ne samo Hrvatska”.