Povijesni poluotok na kojem se nalazi Istanbul, gdje dominira otomanska i bizanska arhitektura i na kojem se nalaze Plava džamija i Aja Sofija, 12. siječnja bio je meta gnjusnog terorističkog čina, počinje svoju analizu Galip Dalay s Al Jazeere.
Sirijac rođen u Saudijskoj Arabiji, za kojeg se vjeruje da je bio inspiriran ISIS-om, detonirao je bombu u povijesnom okrugu, ubivši 10 ljudi i ranivši još 15 drugih. Svi ubijeni bili su njemački državljani, prema službenim izvješćima.
Kao što to ovaj napad ilustrira, Turska doživljava posljedice građanskog rata u susjednoj Siriji i, kako piše Dalay, propale države u Iraku. Ne postoji brzo rješenje za te izazove s kojima se zemlja suočava.
4 teroristička napada
Činjenica kako se u zemlji dogodio četvrti teroristički napad u manje od godinu dana, samo potvrđuje ovu tvrdnju. Nikada u povijesti Turska nije bila suočena s ovako velikom terorističkom prijetnjom. U manje od godinu dana Turska je suočena s četiri napada sličnog karaktera za koje se vjeruje da ih je proveo ISIS.
Prvi se dogodio 5. lipnja na skupu Kurdske narodne partije (HDP) kad su ubijene dvije osobe, a ozlijeđeno je više od sto ljudi. Drugi napad ciljao je mlade ljevičarske kurdske aktiviste u gradu Suruc kada su, 20. srpnja, ubijene 32 osobe, a ozlijeđeno ih je više od 100.
Treći, najkrvaviji teroristički napad u povijesti moderne republike dogodio se za vrijeme prosvjeda Kurda i ljevičarskih stranaka, te sindikata i organizacija civilnog društva u Ankari 10. listopada. Tada su ubijene 102 osobe, a ranjene su stotine.
Politički ciljevi
Ova povijesna perspektiva pokazuje da su napadi i njihovi počinitelji imali jasne političke ciljeve. Ciljajući tursku etničku (Turci – Kurdi) i sektašku raznolikost, ovi su napadi bili usmjereni na političke pukotine Turske.
Nasuprot tome, najnoviji napad pokazuje da sada ciljaju na tursku ekonomiju. Napad se nije dogodio na mjestu gdje ima Turaka, već na mjestu gdje se nalaze neke od glavnih turističkih atrakcija u Istanbulu. Sve žrtve su bili turisti.
Tursku godišnje posjećuje 35 do 40 milijuna turista, a turizam je jedan od glavnih prihoda i nosi oko 34 milijarde dolara. Čini se kako ovaj napad, piše Al Jazeera, ima za cilj prikazati Tursku nesigurnom zemljom.
Tenzije prema izbjeglicama
Kao što su nas napadi u Parizu podsjetili, terorizam ima za cilj narušiti normalan život i svakodnevne navike. Baš kao što bi izbjegavanje Pariza za provođenje slobodnog vremena i turističke posjete bila simbolička pobjeda za terorizam, bila bi i izbjegavanje Istanbula. Normalnost bi trebala prevladati nad terorizmom koji proizvodi strah i kaos.
Osim toga čini se, namjerno ili ne, nastavlja Al Jazeera, identitet bombaša, rođenog Saudijca, sirijskog državljana, dodatno pojačava tenzije prema sirijskim izbjeglicama u Turskoj.
Između Asada i ISIS-a
Turske vlasti snose punu odgovornost za to da osiguraju kako bi se ovaj napad ne bi koristio kao izgovor za demoniziranje izbjeglica i žrtava rata. Sirijske izbjeglice koje žive u Turskoj također su žrtve terora. Razapeti između ISIS-a i Asadova režima, ovi ljudi nisu imali gotovo nikakvog izbora nego da napuste svoju zemlju i potraže bolju budućnost negdje drugdje.
U tom smislu, ovaj napad ne bi trebao imati nikakve veze s turskom inicijativom da poboljša uvjete života izbjeglica u zemlji i dodijeli im radne dozvole, što je bilo najavljeno samo dan prije ovog incidenta.
Lakše zapošljavanje Sirijaca, trebalo bi biti praćeno i drugim koracima, u području obrazovanja i drugih potrebnih službi. To je ispravna politika, piše Dalay, i ne treba odustati od toga nakon ovog terorističkog napada.
Ključna dvojba
Ako Turska to ne uspije, to će otvoriti široku bazu za potencijalne novake ISIS-a s obzirom na nedostatak obrazovanja, posla i ostalih potrebnih usluga.
Stoga, pomažući izbjeglicama da imaju bolji život nije samo moralni imperativ. To je, i treba biti, sastavni dio nove sigurnosne arhitekture koja nastoji iskorijeniti terorizam. Drugim riječima, izbor za zemlje koje primaju izbjeglice je jasan: domaći teroristi ili bolja integracija, zaključuje Dalay.