Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u stanju pokrenuti desetke velikih projekata za koje čak i postoji novac. Osim što su veliki infrastrukturni projekti na čekanju iz raznih razloga, država već godinama inozemnim financijskim institucijama plaća i svojevrsne kazne zbog nekorištenja tih sredstava.
Samo u ovoj godini, a prema podacima s kojim raspolaže Ministarstvo financija i riznice BiH, iznos plaćenih troškova na odobrena, a neangažirana sredstva u prvih devet mjeseci 2019. godine iznosi 6.504.469 KM, piše Faktor.ba.
Prema listi koja je dostavljena iz Ministarstva, tzv. penali na nekorištena sredstva po više osnova plaćaju se Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Za nekorištenje sredstava za projekt Željeznice 2 ovoj instituciji za devet mjeseci plaćeno je 8.968 KM, a obilaznicu Brčko distrikt BiH 54.861 maraka.
Za nekorištenje novca za gradske prometnice u Sarajevu EBRD-u je uplaćeno 14.197 KM, a za projekt Vodovoda Visoko 27.338,06 maraka. Nisu korištena ni sredstva za projekt Koridor Vc 2, a samo u devet mjeseci ove godine plaćeno je 708.545 KM, a za nekorištenje novca odobrenog za nastavak ovog projekta 456.888 maraka. Država nije iskoristila ni EBRD-ov novac za vodoopskrbu Gradačca, pa je u 2019. plaćen penal od 28.970 KM, kao ni za projekt Sarajevo voda, za što je plaćena “kazna” od 198.537 KM.
Najveći penal Europskoj banci za obnovu i razvoj plaćen je za sredstva koja su namijenjena Cestama FBiH za popravku nakon poplava i modernizaciju – čak 1.830.707 maraka. Ovoj banci uplaćeno je i 393.663 KM zbog nekorištenja novca za Projekt regionalnog vodovoda Plava voda.
Ne koristi se novac za modernizaciju cesta
Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) za devet mjeseci tekuće godine plaćeno je 1.192.725 KM za nekorištenje EFF aranžmana.
Po više osnova u ovoj godini plaćeni su i penali za nekorištene novca koje je odobrila KfW Razvojna banka. To su projekti: Struja SCADA (plaćeno 21.602 KM); sanacija HE Trebinje 1, faza III (14.668); vjetroelektrana Podveležje (296.585); pumpna hidroelektrana Vrilo (317.822), voda i kanalizacija u BiH II (23.302) i vjetropark Hrgud (146.687).
I Svjetska banka, odnosno njena Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) u 2019. naplatila je od BiH pozamašnu sumu novca po ovoj osnovi. Ova institucija odobrila je novac za modernizaciju cestovnog sektora u FBiH, ali s obzirom na to da sredstva nisu iskorištena, u prvih devet mjeseci 2019. godine plaćeno je 265.489 maraka naknade.
Neiskorištena su još i sredstva za projekt podrške zapošljavanju, pa je plaćeno 88.567 KM, te rekonstrukciju željeznica RS-a, za što je uplaćen penal od 45.594 marke. Također, nije iskorišten ni novac koji je IBRD odobrio za jačanja bankarskog sektora, pa je u ovoj godini uplaćeno 358.746 KM svojevrsne kazne./HMS/