- U SAD-u se slično kao i u BIH provodi samo jedan krug izbora za Predsjednika.
- Predsjednik se postaje s relativnom većinom elektorskih glasova.
- Pobjednik je onaj tko ima najveći relativni broj elektorske podrške.
- Nema drugog kruga.
- Predsjednik SAD-a često nije osoba koja ima natpolovičnu većinu građana SAD-a ali ima teritorijalni legitimitet.
U BIH nema drugog kruga glasova. Nema elektora pa teritorijalni legitimitet uopće nije preduvjet.
Primjerice bošnjačkog člana Predsjedništva Sarajevo može nametnuti ostatku zemlje ako ima dovoljno bošnjačkih kandidata koji će raspodjeliti glasove.
Bošnjački član tako možete postati s 20% glasova.
Recimo Šefik Džaferović predstavlja Bošnjake i ima samo 20% podrške tog naroda. Isto tako i Komšić ima svega 20% glasova Bošnjaka.
Dakle njih dva skupa nemaju niti natpolovično povjerenje Bošnjaka.
Što će reći da je u stanje trenutno ovakvo:
Hrvati nemaju ustavnog predstavnika u Predsjedništvu, njihova 87% volja kada su glasali za Čovića pogažena je uz plakate o silovanju i nabijanju na kolac. Na hrvatsko mjesto stavljen je čovjek koji nam je prijetio mitraljezom.
Međutim ustavnog predstavnika u Predsjedništvu nemaju ni Bošnjaci.
Niti jedan od dva bošnjačka člana nije prodkut većinske volje Bošnjaka a čak niti zajedno Komšić i Džaferović ne predstavlaju većinsku volju Bošnjaka.
Dakle Bošnjaci su glasali za potpuno treću opciju, preko 50% njih dalo je glas nekome trećem, a ta politička opcija, koja je majorizirana u Bošnjaka od samih Bošnjaka, uopće ne postavlja pitanje legalnosti i legitimnosti izbora bošnjačkog člana.
Dovoljno im je što je oteto mjesto hrvatskog člana?
Kako u BIH nema drugog kruga, zgodan način za izbor legalnog i ustavnog predstavnika mogao bi se naći u samom Ustavu BIH na način da se konačno u BIH krene primjenjivati američka praksa o impeachmentu iliti opozivu za koju uopće nije potrebno donositi poseban zakon budući da Ustavni sud BIH ima ovlast proglasiti nekog od članova Predsjedništva nesposobnim za obavljanje dužnosti.
Evo kako smo to osmislili.
Ustav BIH jasno je podredio najvažniju predsjedničku ovlast – predsjednički veto – parlamentima.
Tako parlament NSRS ovlašćuje predsjednika da tek s njihovom potporom njegov istaknuti predsjednički veto može biti validan. Može stupiti na snagu.
Jednako je i s hrvatskim i bošnjačkim članom Predsjedništva BiH. Bez potpore HRVATSKOG KLUBA DOMA NARODA hrvatski član Predsjedništva NEMA PRAVO NA NAJVAŽNIJU PREDSJEDNIČKU OVLAST: Veto!
O kakvom važnom instrumentu se radi govori nam podatak da član Predsjedništva koji je osvojio primjerice 200.000 glasova može zaustaviti preglasavnaje ostale dvojice koji su osvojili milijun glasova, i to samo ako ga podrži za to njemu NADLEŽAN PARLAMENT.
Ovdje leži najvažnija ustavna malformacija slučaja Komšić i zato Komšić bjesomučno izbjegava ovu temu.
Evo upita koji smo mu poslali na koji nije poslao odgovor:
- Uvjereni smo da i sam Ustavni sud BIH itekako dobro zna da u Zgradi Predsjedništva sjedi uljez koji treći mandat nema pravo na najvažniju ustavom propisanu predsjedničku ovlast.
- Onaj član Predsjedništva koji nije u stanju konzumirati sve predsjedničke ovlasti ne može biti sposoban vršiti svoju dužnost.
- Onaj član predsjedništva koji nije sposoban vršiti svoju dužnost mora biti smijenjen od strane Ustavnog suda BIH!
Stoga bi bilo važno da KLUB HRVATA DOMA NARODA FBIH izglasa deklaraciju ukojoj će jasno stajati da uskraćuju Komšiću pravo na moć veta putem tog kluba.
Ta deklaracija bez obzira na učinak imala bi važni političku težnu ali i vrlo važnu pravnu posljedicu.
Morala bi biti dovoljna Ustavnom sudu BIH da smjeni Komšića i proglasi ga nesposobnim za vršenje službe! Ako bi Ustavni sud BIH ignorirao tu Deklaraciju, to bi opet imalo snažnu političku posljedicu u BIH. Jasno bismo znali da je Ustavni sud BIH probošnjačka institucija koju ne zanima činjenica da jedan od tri člana Predsjedništva nema pravo koristiti sve ustavne ovlasti i naprosto je kancerogeno tkivo u cijelom sustavu.
Ako bi se Ustavni sud oglušio o ove zahtjeve u Parlamentu BIH se može u konačnici predložiti Zakon o impeachmentu. Premda ne vidimo potrebe za takvim nečim. Naime p prema Ustavu BIH jasno je da su NSRS te Domovi naroda FBIH , hrvatski i bošnjački, nadređeni Predsjedništvu po pitanju veta. Ako jedan parlament od ova tri uskrati to pravo onome članu Predsjedništva kojem je taj parlament nadređen, njegov mandat bi automatski morao završiti.
Ustavni sud bi potom mogao odlučiti ide li se na nove izbore ili drugoplasirani ima pravo zatražiti tu istu moć veta.
O ovakvom načinu blokade SDA majorizacije do sada se nije razmišljalo no ovo sve što pišemo je potpuno u skladu s Ustavom.
Netko će reći, to je direktno miješanje direktnog i indirektnog načina biranja člana Predsjedništva. Nije. Svakome se omogućava da bude direktno izabran, no taj izabrani mora računati s tim da možda neće moći ispunjavati svoju dužnost kako ju propisuje Ustav.
Ustav recimo predviđa i da osoboa koja se kandidira za člana Predsjedništva mora biti potpuno psihički zdrava. Ako bi se danas pronašao dokument koji bi dokazao da Komšić nije psihički uravnotežen de ta pati od ozbiljne bolesti, tipa šizofrenije ili ne dao Bog neke gore, Ustavni sud bi ga bio dužan smijeniti. Bez obzira na činjenicu da su mu “toliki veliki Hrvati dali tri puta tako veliko povjerenje na izborima”. Cijeli jedan Slavko i cijeli jedan Mirko.
Ukratko Komšić bi mogao pobijediti i zasjesti na mjesto člana Predsjedništva, no nakon obavljene inauguracije strepio bi od odluke hrvatskog naroda, i od toga što bi odlučio hrvatski klub Doma naroda.
Neki će analitičari kazati :
Komšić ima pravo uložiti predsjednički veto, to što klub Hrvata njemu neće potvrditi taj veto ne znači da je Komšić nelegalan ili neustavan.
Nije točno.
Hrvatski klub Doma naroda, kada surađuje s legalno izabranim predsjednikom dužan je na njegov istaknuti veto odgovoriti sa “Da” ili “Ne”.
U slučaju Komšić hrvatski klub Doma naroda neće odgovoriti uopće. Jer ga ne priznaje i ne komunicira s nekim kog ne priznaje.
I tu nastaje pravni vakuum. Predsjedništvo bi čekalo odgovor iz kluba Hrvata a odgovora ne bi bilo.
Dodatnom deklaracijom u kojoj se Komšiću oduzima ta moć, u njemu nadređenom parlamentu “hrvatskom klubu Doma naroda” – Ustavni sud BIH jasno bi imao pred sobom pravnik akt (deklaracija je pravni akt) kojim se dokazuje da u Predsjedništvu BIH sjedi uljez. Neustavan član Predsjedništva koji nema najvažniju ustavnu ovlast.
Potom bi primjerice Predsjednik kluba Hrvata Doma naroda FBIH g. Martinović, mogao podnijeti tužbu Ustavnom sudu BIH, u kojoj bi se tražilo da Komšića proglasi nesposobnim i nedostojnim za obavljanje službe.
U prilogu tužbe stajala bi Deklaracija, popis svih zastupnika kluba Hrvata Doma naroda FBIH, koji Komšiću oduzimaju najvažniju predsjedničku ovlast.
Ustavni sud BIH bi se našao pred nezgodnim zahtjevom. Morao bi vijećati je li osoba kojoj je aklamacijom oduzeta najvažnija predsjednička ovlast sposobna vršiti predsjedničku dužnost ili nije, je li nadležan za tako nešto ili nije. No u svakom slučaju to bi politički bio važan potez pa apeliramo na g. Martinovića da o tome što prije razmisli.
Podsjećamo javnost :
Jazavac džihada, suprug svoje žene i zet svoje SDA, čovjek kojem vraćamo kredite, plaćamo hranu, kupujemo toalet papire i hektolitre rakije u tri oteta mandata niti jednom nije istaknuo veto. Znate li zašto? Jasno je iz gornjeg teksta.
On se boji. On strahuje. On ne može prihvatiti dan kad bi morao nešto raditi pošteno a da to što radi ne čini štetu drugima. Naučio je živjeti kao najveći svjetski parazit otkada je povijesti ljudskog roda.
Jasno mu je da u ovoj priči oko veta leži rješenje blokade ponavljanja slučaja Komšić.
Ako bi Ustavni sud BIH prihvatio naš model koji predlažemo a prema kojem NSRS , klub Hrvata te klub Bošnjaka mogu smijeniti direktno izabranog člana predsjedništva, i to oduzimanjem najvažnije ovlasti s 2/3 od ukupnog broja zastupničkih glasova praktički bi problem nametanja Komšića u FBIH bio rješen a ostavila bi se mogućnost da se na tlu FBIH i dalje svi biraju direktno i da svatko glasuje za kog želi.
Važno je shvatiti da je proces smjene člana Predsjedništva u ovoj priči odvojen od Izbornog zakona! i svoj temelj ima u Ustavu BIH , Članak 5 stavak 2 a koji govori o ovlastima članova Predsjedništva i procedurama donošenja odluka:
Ustav je kako vidimo snažno, gotovo fanatično podredio najvažniju ovlast članova Predsjedništva autoritetu NSRS i klubovima Hrvata i Bošnjaka u Domu naroda FBIH.
Ova praksa ako bi se počela primjenjivati, sukladno Ustavu, omogućila bi da se u budućnosti smijeni bilo koji član Predsjedništva BIH kojeg bi nadređeni narodni parlamenti smatrali neprihvatljivim za suradnju s njima.
Ujedno ona bi omogućila i Bošnjacima da si konačno u Predsjedništvu izaberu legalnog predstavnika umjesto nametnutog Džaferovića koji ne predstavlja većinsku političku volju ovog naroda i također je u ustavnom smislu uljez.
Realno niti on nema moć veta u klubu Bošnjaka Doma naroda FBIH.
wpDiscuz
