Podsjetimo, problem s Izbornim zakonom u BiH vrlo je jednostavan. Riječ je, naime, o poštivanju Ustava i odluka Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH je u apelaciji Ljubić konstitutivnost proglasio temeljnim načelom u BiH kazavši izričito kako ista treba važiti na svim administrativno-političkim razinama.
U to, dakle, spada Predsjedništvo BiH, svi parlamenti, ali i državni te federalni dom naroda. Pojednostavljeno, riječ je o tome da kolektivitete u BiH trebaju predstavljati oni predstavnici koje je pojedini kolektivitet izabrao. S obzirom na to da Željka Komšića nisu birali Hrvati, on nije legitiman hrvatski predstavnik i njegovo sudjelovanje u kolektivnom šefu države je protuustavno. Također, postoji problematika i s domom naroda na razini Federacije, važnim zakonodavnim dijelom vlasti čiji se izbori održavaju posredno nakon provedbe neposrednih, općih izbora.
Domovi naroda u Federaciji se, podsjećamo, popunjavaju iz kantonalnih skupština iz klubova pojedinih naroda. U aktualnom sazivu postoji situacija da Hrvate u federalnom domu naroda predstavljaju ljudi koje Hrvati nisu biraliu spomenute skupštine. I tu leži ključ svih problema. Pojednostavljeno: Netko tko nije Hrvat, tko nikada nije bio Hrvat i tko se nije borio za hrvatske glasove uđe u skupštinu nekog kantona, potom bude izabran u Dom naroda, tamo donosi odluke u hrvatskom klubu o onom konstitutivnom narodu koji ga na to mjesto nije birao. A dom naroda je važan za biranje izvršne vlasti jer sudjeluje u odabiru predsjednika Federacije koji daje mandat budućem premijeru. Također, iz federalnog doma naroda se šalju izaslanici u državni dom naroda kojeg čine po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka, a bez koga se ne može oformiti Vijeće ministara. Ustavotvorac je s razlogom kantonalnu skupštinu povezao s entitetskom i državnom izvršnom vlasti stoga je samorazumljivo da ljudi koje Hrvati u te skupštine nisu birali jednostavno ne bi trebali donositi odluke važne za život tih ljudi. Kao da građani Kalesije biraju načelnika Posušja…
Izborni zakon koji je sad na snazi je diskriminatoran prema Hrvatima koji su konstitutivan narod u BiH te im onemogućuje da ih predstavljaju predstavnici koje su sami birali, ma koji oni da jesu.
Christian Schmidt bi, navodno, trebao nametnuti Izborni zakon jer ovlasti koje ima mu to omogućuju. Doslovno, cijelo političko Sarajevo je protiv toga i o tomu jasno govore, a neki čak idu toliko daleko da Schmidta proglašavaju izdajnikom, hrvatskim agentom, promotorom aparthejda i tako dalje, iako će sve što Schmidt eventualno uradi biti u skladu s Ustavom, Daytonskim sporazumom i odlukama Ustavnoga suda BiH.
A da se nešto sprema govori i odgovor ambasade Sjedinjenih Država iz SAD-a na upit portala Bild.ba.
Ambasadu smo pitali: Smatrate li da bi bilo dobro da OHR donese Izborni zakon koji bi otklonio diskriminaciju i osigurao ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i građana koji se nacionalno ne izjašnjavaju, a u skladu s presudama Ustavnoga suda BiH i Eurpskog suda za ljudska prava.
Odgovor ambasade prenosimo u cijelosti i bez uredničkih intervencija:
“U ovom trenutku nemamo komentar na vaš upit.”