Zbog onoga što je pričala o Bosni i Hercegovini u Europskom parlamentu, zastupnica Marijana Petir je prozvana od strane jednog dijela bošnjačkih medija i političara… Kao odgovor na izjave da je u BiH radikalizacija prisutna, domišljati mediji u Bošnjaka izvukli su Petir fotografiju s Darijem Kordićem. Tim povodom, razgovarali smo s Marijanom Petir. Istražili smo i je li priča o radikalizaciji u BiH stav ove zastupnice, ili stav cijelog Europskog parlamenta. Donosimo dijelove dokumenata koji daju odgovor na pitanje…
Pitali smo Marijanu Petir da nam prokomentira učestale i orkestrirane napade od strane bošnjačkog medijskog i političkog establišmenta. U razgovoru za Dnevnik.ba Petir je kazala kako misli da su pojedinci u BiH pretplaćeni da napadaju sve što dolazi s hrvatske strane.
Dnevnik.ba: Komentirajte mi to kako se dogodi da svaka inicijativa hrvatskih zastupnika u EU parlamentu od strane dijela bošnjačkih medija i političara bude proglašena kao nešto nužno loše, bilo da se radi o Izbornom zakonu, kanalu na hrvatskom jeziku ili nečem trećem?
Petir: Ne mogu se oteti dojmu da su neki „pretplaćeni“ napadati sve što je izrečeno ili dolazi kao inicijativa s hrvatske strane. No, problem je dubok i ozbiljan jer se zbog dobrobiti građana BiH vlasti ali i mediji koji imaju zadaću informirati javnost moraju suočiti s problemima i na temelju argumenata doprinijeti njihovom rješavanju a ne ih gurati pod tepih. Sve što sam govorila u Europskom parlamentu na sastanku na kojem se je raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini temeljeno je na Izvješćima Europske komisije i Europskog parlamenta.
Predstavnici Komisije su istaknuli, na temelju službenih dokumenta EU, da je proces širenja vehabijskih naselja u procesu i ta činjenica zabrinjava EU već posljednje desetljeće, a o širenju popularnosti tih naselja svjedoči i veliki broj boraca koji odlazi iz BIH u Siriju i Irak. Prema posljednjem Izvješću Europske komisije, koji je javno dostupan, na čitavom području BIH su u zemlji identificirani džepovi radikalizacije, posebice u Vehabijskoj zajednici.
Pomoćnik savezničkih snaga NATO-a za Europu istaknuo je da postoji veliki interes stranih investitora iz Zaljevskih zemalja za infrastrukturom i nekretninama u BIH, međutim ta se naselja identificiraju kao turistička premda se sumnja da je posrijedi nešto drugo i zato EU provodi istragu i pokušava pratiti dotok novca međutim, pod klimom organiziranog kriminala, korupcije i neadekvatne suradnje i tromosti institucija u BiH ne dobivaju se uvijek provjerene informacije te zbog toga EUROFOR prati financijske mreže.
Izvješće Europskog parlamenta sadrži informaciju da je Saudijska Arabija od 1992. godine započela sa osiguravanje sredstva BIH kroz nekoliko islamskih dobrotvornih društava a prema Bugarskoj Analytici ima čak 245 dobrotvornih zaklada u BiH koje Saudijska Arabija financira za širenje konzervativnog islama u regiji. Smatra se da je širenje konzervativnijeg oblika islama jedan od razloga velikog broja stranih boraca iz regije koji su se priključili ISIL / Da’eshu. To su službeni podaci institucija EU.
Petir smatra da se fotografiranje s Darijem Kordićem koje bošnjački mediji skandaliziraju ne može smatrati relevantnim jer je Dario Kordić čovjek koji je odslužio kaznu od 17,5 godina zbog zločina s kojim možda i nije imao veze jer dokazi o tom zločinu ne postoje…
Dnevnik.ba: Smatrate li vlastitom pogreškom to što ste se fotografirali s Darijom Kordićem i zašto se ljudi i nakon što odsluže neku kaznu i dalje stigmatiziraju?
Prošle godine sudjelovala sam na Hodu za život zajedno s još 25 000 građana RH i tijekom samog događaja fotografirala sam se s različitim sudionicima Hoda za život. Mnogima od njih ne znam imena jer sam ih tada srela po prvi put. Na Hodu za život bio je i Dario Kordić koji je bio osuđen u Haagu na 25 godina zatvora i svoju je kaznu odslužio sa 17,5 godina robije. Dakle, on je sada slobodan čovjek, koji se treba socijalizirati i to mu društvo treba omogućiti. Međutim, on je osuđen kao vrhovni civilni zapovjednik (ne vojni!) za slučaj Ahmića, a jedini je “dokaz” bio iskaz jednog svjedoka da je čuo da je netko rekao da je i on bio nazočan na sastanku u Vitezu na kojem se navodno pripremao napad na Ahmiće. To nije dokazano jer u knjizi gostiju toga hotela u Vitezu nema njegova imena, a nemoguće je tih dana bilo bilo kome izići iz Bugojna gdje je on bio i otići u Vitez. Iz svega toga proizlazi da Dario Kordić nije počinio nikakav zločin već mu je u Haagu suđeno zbog zapovjedne odgovornosti i to zato što nije želio pristati na ucjenu Haaškog tužiteljstva koji su tražili od njega da tereti hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Tuđmanom.
Razgovarali smo o Izbornom zakonu u BiH, a Petir smatra da bi isti bilo potrebno usvojiti što prije, a svakako prije općih izbora. Istaknula je i stav EU po tom pitanju.
Dnevnik.ba: Zašto je javnost u Republici Hrvatskoj slabo upućena u status svojih sunarodnjaka u BiH? Primjerice, kada je u pitanju Izborni zakon?
Ponekad je vjerujem i građanima u BiH teško razumjeti što se događa pa onda morate shvatiti da uz svakodnevne probleme koje građani Hrvatske imaju, možda jednostavnu ne stignu popratiti zbivanja u BiH na adekvatan način. No, Europski parlament je upravo na prijedlog hrvatskih eurozastupnika u svakom izvješću o napretku BiH tražio izmjenu izbornog zakonodavstva s ciljem osiguranja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda što je u skladu i s presudom Ustavnoga suda BiH kojom se stavljaju van snage određeni dijelovi izbornog zakona. Također, u svojoj posljednjoj izjavi Vijeće je kazalo kako „očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda“. Stoga mogu reći kako je stav EU institucija da BiH mora uskoro, a svakako prije izbora 2018. godine, izmijeniti izborni zakon jer je postojeći proglašen dijelom neustavnim. Zakon se mora promijeniti na način da jamči Hrvatima u BiH jednaka prava kakva imaju druga dva konstitutivna naroda – samostalno birati svoje predstavnike, što danas nije slučaj, kaže Petir.
Razgovarali smo i o prijetnjama smrću koje su europskoj zastupnici upućene, a ona je istaknula da su iste prijavljene nadležnim institucijama
Dnevnik.ba: Na komentarima u bošnjačkim medijima ima izljeva mržnje prema vama. Je li vas strah za vlastitu sigurnost?
Sve prijetnje koje su mi upućene sam prijavila nadležnim institucijama i istraga je u tijeku. Izljevi mržnje samo su potvrda da se u BiH hitno treba stati na kraj radikalizaciji koja je i kroz ovaj primjer dokazano prisutna koliko god se neki trudili negirati je, zaključila je Petir u razgovoru za Dnevnik.ba
Što se tiče borbe protiv organiziranog kriminala, Bosna i Hercegovina ima određenu razinu pripreme. Došlo je do određenog napretka u poboljšanju međuagencijske suradnje. Međutim, potrebno je pojačati financijske istrage. Borba protiv organiziranog kriminala i dalje je temeljna za borbu protiv kriminalne infiltracije političkog, pravnog i gospodarskog sustava zemlje. Bosna i Hercegovina i dalje treba ispuniti međunarodne standarde o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je ozbiljno pogođena fenomenom stranih terorističkih boraca i radikalizacije. Bosna i Hercegovina već je poduzela važne mjere kako bi se riješio taj problem koji treba nadopuniti daljnjim koracima kako bi se identificiralo, spriječilo i poremetilo protok stranih terorističkih boraca koji putuju u konfliktna područja poput Iraka i Sirije. U cijeloj su zemlji identificirani džepovi radikalizacije, posebice u Vehabijskoj zajednici
Moraju se razviti i uvesti de-radikalizacijski preventivni programi. U kaznenom postupku počinju se koristiti kaznene odredbe o krivičnom djelovanju stranih paravojnih i paravojnih snaga (“stranih boraca”) u kojima se istražuje 8 predmeta. U jednom slučaju, tri osobe osuđene su na zatvorske kazne. Godine 2016. za kaznena djela terorizma pokrenute su 34 istrage protiv 43 osobe. U dva slučaja, Sud Bosne i Hercegovine donio je ukupno devet osuda za kaznena djela povezana s terorizmom. Snaga protu-terorističke radne skupine još se mora značajno ojačati. Operativna komponenta radne skupine još uvijek čeka pravila o njegovom financiranju i potvrdu formalnog statusa svojih članova. Protuteroristički kapacitet Tužiteljstva Bosne i Hercegovine porastao je imenovanjem osam novih tužitelja posvećenih terorističkim predmetima. Bosna i Hercegovina i dalje treba ispuniti međunarodne standarde Radne Skupine za Financijske Akcije (FATF) o sprječavanju pranja novca / borbi protiv financiranja terorizma (vidi također 4.1.3 i 4.3.2). Prema Radnoj Skupini Za Financijske Akcije (FATF), Bosna i Hercegovina je i dalje visoko rizična zemlja s strateškim nedostatkom u sprječavanju pranja novca / borbe protiv financiranja terorizma. Zemlja je dala pismenu obavezu na visokoj političkoj razini za rješavanje uočenih nedostataka i razvoj akcijskoj plana s FATF.
Došlo je do određenog napretka, usvajanjem strategije o integriranom upravljanju granicama (IBM) i novim zakonodavnim okvirom za migracije i azil. Međutim, zemlja i dalje treba ispuniti međunarodne standarde o sprječavanju pranja novca i suprotstavljanja financiranju terorizma. Daljnji napori potrebni su za koordinaciju i provedbu. Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini trebala, posebice: → dodatno poboljšati kapacitete za borbu protiv terorizma kroz bolju suradnju i koordinaciju i razmjenu kriminalnih podataka, sprečavanje radikalizacije i deradikalizacijske programe.
Specijalizirani protuterorizam, trgovina ljudima, droga, cyber kriminal i financijske istrage široko su na snazi na državnoj i entitetskoj razini, iako s nedovoljnim kapacitetom. Jedinicu za Financijsku Istragu tek treba uspostaviti na Federacijsko entitetskoj razini. Zajednička radna grupa za borbu protiv terorizma ne funkcionira pravilno i njezina operativna sposobnost treba dodatno ojačati. Institucionalna sposobnost za učinkovito rješavanje različitih oblika organiziranog kriminala zahtijeva znatno poboljšanje.
Borba protiv terorizma
U lipnju, Vijeće ministara imenovalo je nove članove tijela koje će nadgledati provedbu strategije Bosne i Hercegovine za sprječavanje i borbu protiv terorizma za strategiju 2015.-2020. Međutim, tijelo još nije u potpunosti operativno. Akcijski plan za provedbu Strategije usvojen je u listopadu 2016. godine.
U borbi protiv terorizma Bosna i Hercegovina je ozbiljno pogođena fenomenom stranih terorističkih boraca i radikalizacije. Prema službenim podacima, vjeruje se da je 188 muškaraca, 61 žena i 81 dijete s državljanstvom Bosne i Hercegovine otputovalo u Siriju i Irak iz Bosne i Hercegovine te iz bosanske dijaspore u razdoblju od prosinca 2012. do prosinca 2015. godine.
Odjel za financijsko obavještajno poslovanje ima 39 zaposlenika (oko 90% svojeg planiranog kapaciteta). Odjel je organizirao tri treninga za osobe s obvezama izvješćivanja prema novom zakonu. Memorandum o razumijevanju s 12 stranih financijskih obavještajnih jedinica učinio je kontinuiranu elektronsku razmjenu informacija sa svim ostalim članovima Egmont grupe. Financijska obavještajna služba razmijenila je podatke s 32 zemlje. Podnešena su četiri izvješća o pranju novca, ali nisu dostavljena izvješća o financiranju terorizma. Fenomen stranih boraca terorista zahtijeva posvećeni pristup od strane obavještajne službe i izvršitelja zakona te dosljedne pravosudne politike prema prijestupnicima.
Na razini EU u tijeku je rad na izgradnji kapaciteta na zapadnom Balkanu i olakšavanju međunarodne policijske i pravosudne suradnje u borbi protiv prijetnji koje proizlaze iz organiziranog kriminala i terorizma, uključujući radikalizaciju koja dovodi do nasilnog ekstremizma, izazova kao što su strani teroristički borci i krijumčarenje vatrenog oružja i eksploziva.
Ovaj angažman trebao bi se dodatno ojačati temeljem uspješnih inicijativa na području sigurnosti i protuterorizma i biti poduprta tekućim dijalogom sigurnosne politike između Unije i Zapadnog Balkana, stoji u Bosnia and Herzegovina 2016 Report – izvješće o napretku usvojeno u 2017.sažetak članaka koje se odnose na radikalizaciju i strane borce te terorizam
Točka 24. napominje da je ostvaren izvjestan napredak u borbi protiv organiziranog kriminala; izražava međutim zabrinutost zbog nedostatka dosljednog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala zbog brojnih akcijskih planova raznih tijela kaznenog progona na različitim razinama; ističe da je potrebno još više ojačati međuagencijski okvir za suradnju; pozdravlja zajedničke istrage, no poziva na više koordiniranih operacija i bolju razmjenu informacija; poziva na poboljšanje kapaciteta tijela kaznenog progona, pa i onih za borbu protiv terorizma; poziva nadležna tijela da u tu svrhu poduzmu mjere u pogledu borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca i na povećanje kapaciteta za provedbu financijskih istraga; pozdravlja potpisivanje Sporazuma o strateškoj i operativnoj suradnji s Europolom u cilju borbe protiv prekograničnog kriminala, među ostalim i razmjenom informacija i zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti; potiče i na sklapanje sporazuma o suradnji s Eurojustom;
Točka 27. ističe da polarizacija u zemlji, uz pogoršanje socioekonomske situacije, posebice u pogledu mladih, dovodi do neposredne opasnosti od širenja radikalizma; poziva na hitno povećanje napora u borbi protiv radikalizacije te daljnjih mjera za identifikaciju, prevenciju i zaustavljanje kretanja stranih boraca i kanala novca koji se ne može pratiti, a koji je namijenjen daljnjoj radikalizaciji, uključujući preko bliske suradnje s relevantnim službama država članica i zemalja u regiji i provedbom relevantnih zakona; poziva na bolju suradnju između obavještajno-sigurnosnih službi i policije; potiče na odlučno zaključenje i sankcioniranje slučajeva govora mržnje i širenja ekstremističkih ideologija putem društvenih medija; poziva na brzo uvođenje programa za deradikalizaciju i sprječavanje radikalizacije mladih u suradnji s civilnim društvom putem sveobuhvatnog obrazovanja o ljudskim pravima kako bi se pridonijelo zaustavljanju propagande o radikalizaciji i stvorila socijalna kohezija među djecom i mladima; potiče u tom smislu veće sudjelovanje mladih u demokratskom političkom procesu; poziva nadležne vlasti da se bore protiv vjerskog ekstremizma; sa zabrinutošću napominje da diljem zemlje postoje zajednice koje su se radikalizirale i ističe važnu ulogu vjerskih vođa, nastavnika i ukupnog obrazovnog sustava u ovom pogledu; nadalje ističe potrebu za pružanje instrumenata za reintegraciju i društvenu rehabilitaciju te poboljšanje i unaprijeđenije sredstava za deradikalizaciju; stoji u skraćenom djelu European Parliament – Report on Bosnia and Herzegovina 2016, sažetak izvješća usvojenog u 2017. godini s člancima koji se odnose na radikalizaciju, strane borce te terorizam.
Poveznice na najvažnije dokumente možete pronaći OVDJE, OVDJE, OVDJE i OVDJE.