Srbijanski zakon o regionalnoj jurisdikciji je hibridan i štetan za regionalnu suradnju i treba se staviti van snage, izjavila je u srijedu nova hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.Pejčinović Burić je rekla da bi izdvojila Srbiju kao susjednu zemlju s kojom Hrvatska ima najviše pitanja i najsloženije odnose. Po njezinim riječima, dobro je da je Srbiji ostalo još deset otvorenih poglavlja za članstvo u EU-u jer će određeni procesi unutar tih poglavlja utjecati i na odnose Hrvatske sa Srbijom.
“Imamo indicije da se može ponovno razgovarati. Ostaje i pitanje regionalne jurisdikcije koju je Srbija preuzela. Mislimo da je taj zakon jedan hibrid između raznih mogućih zakona koje postoje u tom smislu. On je dosta upitan i štetan u vidu regionalne suradnje i mislimo da treba razgovarati o tome da se on stavi izvan snage ili da se njegove odredbe promjene”, kazala je.
“Pitanje nestalih i zatočenih jedno je od prvih koje treba staviti na dnevni red. Druga su pitanja vezana za granicu, a uskoro ćemo na vladi formirati komisiju za granice”, najavila je nova hrvatska ministrica.
Što se tiče Slovenije, Hrvatska želi dobre odnose s tom susjednom zemljom, ali se pitanje granice mora riješiti, prenosi Hina.
Glede najave Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu da će 29. lipnja objaviti odluku o morskoj granici sa Slovenijom, ministrica je podsjetila da je RH izašla iz arbitraže 2015. jer je Slovenija jako kompromitirala sporazum.
“On za nas ne postoji i svi su o tome obaviješteni. Prema Bečkoj konvenciji napravili smo sve da izađemo iz tog sporazuma i on se ne može prisilno primijeniti”, rekla je ministrica komentirajući na neke slovenske najave da Hrvate treba prisiliti na sporazum.
Pejčinović Burić je kazala da se nastavlja vanjska politika kontinuiteta te da sva važna pitanja ostaju ista. Ona uključuju odnose s užim susjedstvom, ponajprije s Bosnom i Hercegovinom, potom jačanje afirmacije na dva dodatna identiteta: srednjoeuropsku, kroz Inicijativu tri mora te Višegradsku skupinu plus, kao i brigu o Hrvatima izvan domovine te djelovanje u okviru NATO saveza i EU-a.
Što se tiče položaj Hrvata u BiH, oni su od rata možda u najtežem položaju dosad, ocijenila je. “Mislilo se, kada se potpisivao Daytonski sporazum, da će se zaustaviti rat i da će se osigurati da zemlja profunkcionira kao stabilna moderna zemlja. No proces se okrenuo i nije ispalo kako se zamislilo”, rekla je ministrica.
Broj Hrvata je manji nego prije rata te zapravo nisu u stanju u punoj mjeri uživati demokratska prava, kazala je ona i naglasila da je važno i kroz njegovanje jezika čuvati hrvatski identitet.