Pada li priča o Izbornom zakonu BiH i prijenosu nadležnosti na RS u drugi plan?

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu tektonski je već poremetila odnose u svijetu, a tek se očekuju posljedice na globalni poredak.

Uz to, cijeli civilizirani svijet jasno i glasno je osudio politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina, stao uz Ukrajinu, a tek manji broj autokratskih režima (Venezuela, Kuba, Sjeverna Korea, Nikaragva) otvoreno je stao uz Putina.

Piše: Dragan Bradvica l Dnevni list

Sve ovo itekako ima reperkusije na zapadnom Balkanu koji ima i svoje povijesne muke, velike podjele, političare kojima autokratski režim vladanja nije mrzak, lošu ekonomiju, vladavinu prava tek u pokušaju…

Tako smo već vidjeli osudu svih država regije onoga što Putin radi, a ona je izostala tek iz Republike Srbije i dijela BiH – Republike Srpske.

Blage reakcije, pozivi na neutralnost, izbjegavanje bilo kakvih poteza prema Ruskoj Federaciji jasno upućuje na to kakva je politika Srbije i RS-a. A s obzirom na to kako je BiH i bez svega toga neuralgična točka zapadnog Balkana, ovo će samo dodatno zakomplicirati stvari koje su ionako dovedene do usijanja.

Prije svega oko nužnosti izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, te priče oko povlačenja nadležnosti s državne razine na razinu RS-a.

Izborni zakon BiH

Najvažnije političko pitanje u BiH trenutno je priča oko Izbornog zakona, koji je nužno izmijeniti kako bi se implementirale presude suda iz Strasbourga i Ustavnog suda BiH.

• Tim izmjenama se Hrvatima u BiH jednostavno mora omogućiti da sami biraju svog člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH.
• Ništa manje nije važno kako bi se na taj način itekako ‘popeglali’ odnosi Bošnjaka i Hrvata, a u toj relaksiranijoj atmosferi zajedno bi se itekako mogli suprotstaviti secesionističkim najavama iz RS-a.

Nažalost, pomaka u pregovorima do sada nije bilo, a na posljednjem sastanku koji se trebao održati u Mostaru nisu se pojavili predstavnici stranka sa sjedištem u Sarajevu. Stvari i prije krize u Ukrajini nisu išle u pravom smjeru, a iz trenutne perspektive čini se kako će još i teže ići na bolje u sljedećem razdoblju.

Fokus cijelog svijeta je na zaustavljanju rata u Ukrajini, jer mnogi političari, analitičari i vojni stratezi jasno upozoravaju kako Putin na ovome neće stati, te će krenuti dalje – na Moldaviju, pa čak i baltičke zemlje. Nitko se ni na najmanjim razinama odlučivanja u EU i SAD-u u tom razdoblju sigurno neće baviti pitanjima poput Izbornog zakona u BiH, a predstavnici hrvatskih, bošnjačkih i, kako same sebe nazivaju, građanskih stranka do sada se nisu uspijevale dogovoriti o bilo čemu.

Jasno je kako pojačane medijacije od strane međunarodne zajednice neće biti, a samim time šanse za dogovor su svedene na minimum. Tim više što vrijeme neupitno curi.

Prijenos nadležnosti

Član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik gotovo cijeli ovaj mandat vrši opstrukcije državne vlasti, a od polovice prošle godine i totalnu blokadu. Nažalost, na tome se nije zaustavio nego je počeo i priču oko prijenosa nadležnosti sa državne na entitetsku razinu.

Vrlo oštra i zapaljiva retorika, vrijeđanje domaćih i međunarodnih dužnosnika, omalovažavanje Bošnjaka bili su u tom razdoblju svakodnevica. Ipak, s obzirom na razvoj situaciju u svijetu, čak se i Dodik i posljednje vrijeme pritajio. Iako nema, a jasno je kako i neće biti, jasne i nedvosmislene osude agresije na Ukrajinu isto tako nema niti podrške onome što radi ruski režim.

Dodik se nalazi u nezavidnoj poziciji jer s jedne strane ne želi ni pod koju cijenu izgubiti podršku Rusije i Putina, čiji je, prema mnogim ocjenama, igrač na Balkanu zadužen za stvaranje nestabilnosti, a s druge strane ne želi izravno ‘gurati prst u oko’ SAD-u, ostatku Europe i dobrom dijelu svijeta koji osuđuje Putina i pokretanje rata u Europi.

Iako to nitko izravno ne poručuje, jasno je kako je situacija u svijetu takva da se može kazati: ‘Ili ste s nama, ili ste protiv nas’.

Zbog toga će Dodikova politika u sljedećem razdoblju biti pod dodatnim povećalom i itekako će se vagati bilo kakav njegov potez.

Sve ono što i izdaleka bude ‘mirisalo’ na secesionizam, izazivanje novih tenzija u regiji vrlo vjerojatno će imati odlučniju reakciju SAD-a i EU no ikada i katastrofalne posljedice po samog Dodika. Zato se može očekivati da se Dodik i vlast u RS-u primire, ne vuku bilo kakve radikalne poteze i jednostavno čekaju ishod situacije.

Međutim, na sve to se nadovezuju izbori, koji bi se trebali održati u listopadu, a oni su u BiH uvijek donosili podizanje međunacionalnih tenzija, napetosti, a ovaj put oporba iz RS-a bukvalno Dodiku puše za vrat.

Ostaje samo nada kako će se rat u Ukrajini završiti već danas, a da sav teror koji proživljava Ukrajina bude okidač i naših političarima kuda stvari mogu otići bez dogovora i razgovora, te da napokon napravimo aranžman zemlje koja je komotna za sva tri konstitutivna naroda i sve žitelje i svi počnemo živjeti mnogo u mnogo boljem okruženju nego je to slučaj u posljednjih 25 godina.