Na rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije palo je novo svjetlo. Stroga pravila ponašanja i zabranu lobiranja prekršio je slovenski sudac, a hrvatski mediji su objavili transkript razgovora koji je i kompromitirao vjerodostojnost Arbitražnog suda.
Je li član Arbitražnog suda o hrvatsko-slovenskoj granici osmišljavao s Ljubljanom taktiku kako utjecati na ostale suce, hoće li Hrvatska zbog ovih neregularnosti tražiti prekid arbitražnog postupka te na druga pitanja u studiju HRT-ove emisije Otvoreno pokušali su odgovoriti pomoćnica ministrice vanjskih poslova Andrea Metelko Zgombić, bivša premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković iz Kijeva te saborski zastupnik Damir Kajin iz Rijeke.
Metelko Zgombić naglasila je kako je Vlada zaprepaštena načinom na koji se radilo u ovome slučaju te kako je preuranjeno je reći kako postupati dalje.
”Ima još šest mjeseci do odluke Arbitražnog suda i vjerujem da odluke još nisu donesene. Ovdje zabrinjava postupak koji dovodi u pitanje nepristranost rada i vjerodostojnost Arbitražnog suda”, rekla je Metelko Zgombić i dodala kako će uzeti vremena za ‘vrlo ozbiljnu procjenu situacije’.
Kazala je kako vlada može poduzeti nekoliko koraka o kojima za sada ne može detaljno govoriti.
”Obratit ćemo se arbitražnom sudu i izvijestiti ga o slučaju kao i Europsku komisiju kojoj je, vjerujem, stalo da se postupak vodi na vjerodostojan način. Oni nemaju nadležnost, ali vjerujem kako žele da ono u čemu su oni sudjelovali bude besprijekorno”, rekla je Metelko Zgombić.
Jadranka Kosor za vrijeme čije se Vlade i potpisao Arbitražni sporazum, smatra kako se nije radilo o lošem rješenju budući da ‘je taj sporazum odblokirao pregovore’.
”U tom sporazumu naznačeno da su pregovori s Hrvatskom odblokirani. Europska komisija ne može oprati ruke od toga jer su odgovorni za vjerodostojnost ovih sudaca, a bili su i pokrovitelji potpisivanja sporazuma”, rekla je Kosor.
Bivša premijerka smatra kako potpisivanjem sporazuma nismo platili ulazak Hrvatske u EU, jer ‘je navedeno da će najveći eksperti suci suditi prema međunarodnom pravu, pravičnosti i dobrosusjedskim odnosima’.
”Bilo bi jako loše da se bavimo Arbitražnim sporazumom, već bi se trebalo raspravljati o ovoj svinjariji. Ovdje se radi o najmanje tri suca. Jedan od sudaca kontaktira i sa predsjednikom suda i ide na privatnu večeru s drugim sucem, a to zabranjuje članak 10 sporazuma”, napomenula je Kosor.
Dodala je kako ‘ovaj presedan urušava sve slučajeve iz prošlosti i povjerenje u arbitražno sudovanje u budućnosti.
Andrej Plenković smatra kako se radi o vrlo lošoj situaciji za arbitražni postupak. ”Hrvatska je 2009. velikom većinom u Saboru išla u dobroj vjeri pod velikim pritiskom rješavati situaciju. To je i situacija u kojoj je Slovenija koristila svoje članstvo. To nije povezano s pravnom stečevinom EU. Ovo je nedopustivo, sa sucima se o ovome ne komunicira. Radi se o ozbiljnoj povredi. Hrvatska bez obzira što nema odredbi da se otkaže sporazum postoje opće ugovorno međunarodno pravo da ako druga strana prekrši sporazum, mi imamo za to mehanizme. Svi politički akteri i institucije bi se trebali uključiti i donijeti stratešku odluku što učiniti u novonastalim okolnostima”, smatra Plenković.
Dodao je kako je uputio sam pismo Europskoj komisiji, a odgovornost snosi i Europska unija.
Istaknuo je kako suci trebaju biti nepristrani i neovisni te da je Slovenija koristila nedopustive metode.
”A snimka suca je još gore po njih, imali su strategiju obrade suda, ovaj sastav je kompromitiran. Slovenija nije postupila u dobroj mjeri. Arbitražni sporazum je bio kompromis u trenutku kad je položaj Hrvatske bio slabiji nego Slovenije. Danas ovo ide na štetu Sloveniji. Partneri u EU će vrlo loše gledati na ovu situaciju. Ovo je strateška stvar za Hrvatsku, potreban je jedan dijalog, konsenzus svi političkih aktera”, rekao je Plenković.
Prema mišljenju Damira Kajina ‘svinjarije’ su započele 2001. s Račan-Drnovšek sporazumom.
‘Međutim, ovdje je sporna crta koja dođe do vrha Savudrije i od tuda se horizontalno lomi na temelju čega Hrvatska gubi 150 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora u korist Slovenije. Naprosto gubimo i doticaj s Italijom.”, rekao je Kajin koji smatra kako će se suditi i na osnovu stavova hrvatske i slovenske politike a tu je, napomenuo je, bilo svašta.
Metelko Zgombić je, pak, napomenula da je najvažniji dio kako će se povući crta na kopnu i moru prilikom čega je sud isključivo vezan međunarodnim pravom.
Stav bivše premijerke je da bilo kakvu odluku ‘ovakvog Arbitražnog suda’, Hrvatska ne može prihvatiti.
”Hrvatska treba naći mehanizme da izađe iz toga. Bez obzira što koliko košta, hrvatski interes je ispred svega. Puno je novca, ali je jača činjenica da se ne borimo samo za hrvatske interese nego i dostojanstvo arbitražnog suda. Treba nam konsenzus kakav smo imali u ulazak u EU. Sjećam se 2009. kad su napetosti između Slovenije i Hrvatske eskalirali, arbitražni sporazum je to relaksirao. Kao što je i tada članica EU, prava naša draga susjeda, pokazala kada nam je blokirala točke pregovora da se ne zna europski ponašati tako i sada pokazuje da se ne znaju na isti način. Sad je situacija drugačija nego 2009. mi smo ravnopravna članica EU, zaključno je rekla Kosor.
Na nacionalni konsenzus pozvali su i drugi gosti u studiju.
”Ovaj ad hoc Arbitražni sud, osnovan uz veliku ulogu Europske komisije je i važna poruka EU. Mi ćemo to na svim razinama emancipirati. Nedopustivo je da se na ovaj način ruši kredibilitet. Pozivam na konsenzus svih političkih aktera na jedan čvrst stav”, zaključio je Plenković.
wpDiscuz