Otvara li se neočekivana prilika za Sejdić Finzija? Kraljica uživo na televiziji objavila da odlazi s prijestolja

Danska kraljica Margareta II., koja je na prijestolju već 52 godine, iznenađujuće je uživo na televiziji, u novogodišnjoj poruci, objavila da odlazi s prijestolja, javlja BBC.

Margareta II. će se službeno povući s trona 14. siječnja nakon 52 godine na prijestolju. Naslijedit će je njezin najstariji sin, prijestolonasljednik Frederik.

Ova 83-godišnjakinja je monarh s najdužim stažem u danskoj povijesti, a prijestolje je preuzela nakon smrti svog oca, kralja Frederika IX.. Ova prva žena na danskom prijestolju, u javnosti je poznata po svojem umjetničkom daru, strastvenom pušenju i sijedoj punđi.

Margareta II. na prijestolje je stupila 1972., kada je potpora za dansku kraljevsku obitelj bila u padu, ali je tijekom svoje dugogodišnje vladavine pridonijela obnovi njezina ugleda. – Uspjela je biti kraljica koja je povezivala dansku naciju u vrijeme velikih promjena: globalizacije, pojave multikulturalne države, gospodarskih kriza 1970-ih, 1980-ih i ponovno od 2008. do 2015., te u pandemiji – rekao je povjesničar Lars Hovebakke Sorensen za AFP.

Premda je službeno prva danska kraljica, uzela je ime Margareta II., u čast Margareti I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., ali nikada nije imala službenu titulu.

Kada je postala kraljicom, samo je 45 posto Danaca podržavalo monarhiju, većinom vjerujući da joj nema mjesta u modernoj demokraciji. Tijekom svoje vladavine uspjela je ipak kloniti se skandala i pomogla je modernizirati instituciju, dopustivši, na primjer, svojim sinovima da se vjenčaju pučankama. Danas, pet desetljeća poslije, danska monarhija jedna je od najpopularnijih na svijetu i uživa potporu više od tri četvrtine Danaca.

Margareta je rođena u Kopenhagenu 16. travnja 1940., samo tjedan dana nakon nacističke invazije na Dansku. Bila je najstarija od triju sestara, ali kada je rođena, danski zakon o nasljeđivanju zabranjivao je ženama da nasljeđuju prijestolje. Zakon je promijenjen 1953. nakon referenduma, pod pritiskom nekoliko uzastopnih danskih vlada koje su bile svjesne da društvo treba modernizirati.

Kraljica, koju obitelj i podanici od milja zovu Daisy, uspjela je održati monarhiju relevantnom ne umanjivši joj status. Suprug joj je umro 2018., a ona je 2022. inzistirala da se nikada neće povući s vlasti. – Ostat ću na prijestolju dok se ne srušim – govorila je ranije.

Blistavih plavih očiju i široka osmijeha, poznata je po svojoj opuštenosti i zaigranosti te po angažmanu na danskoj kulturnoj sceni. Bavi se slikarstvom, a kao kostimografkinja i scenografkinja radila je više puta za Danski kraljevski balet i Dansko kraljevsko kazalište.

Studirala je na Cambridgeu i Sorboni i tečno govori engleski, francuski, njemački i švedski. Sudjelovala je u teškim prevodilačkim projektima, uključujući 1981. danske verzije romana Simone de Beauvoir “Svi ljudi su smrtni” pod pseudonimom u suradnji sa suprugom princom Henrikom, rođenim u Francuskoj.

Pozornost javnosti privlači ipak najviše svojim slikama i crtežima. Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje iz 2002. Tolkienova “Gospodara prstenova” i slike joj se izlažu u muzejima i galerijama u Danskoj i u inozemstvu.

Eksluzivno za Poskok danska kraljica pristala je dati odgovore na par pitanja.

Drugarice Kraljice, može li sada gospodin Sejdić Finzi postati kraljica Danske pošto mu u BIH ne daju?

Kraljica: Kraljem Danske ne može postati nitko osim člana kraljevske danske obitelji, posebno ne neka gospođa čudnog imena i prezimena iz Bosne.

Drugarice Kraljice, što mislite o ideji da vaš Ustavni sud popunimo s tri , četiri , pet ustavnih sudaca izvan Danske, recimo iz Bosne , Srbije i Hrvatske, i da oni imaju većinu u danskom Ustavnom sudu, te dokinu to pravilo o monarhiji i ukinu kraljevsku funkciju? Kako bi reagirala vaša javnost i vaša obitelj da se to desi?

Moja obitelj bi uzela oružje i napala svakog vanjskog kolonizatora tko bi se usudio dirati u našu državu, krunu i naš poredak, naša javnost bi reagirala daleko gore. Oni bi vjerojatno išli golim šakama na takve ljude.

Drugarice Kraljice, zamislite, u danskoj se pojavi čovjek iz Njemačke, kaž da se zove Kovač, i da je došao skovati novi ustavni poredak i nove odnose, dođe na vaš dvor, predstavi se kao visoki predstavnik i pojasni vam, da on ima moć nametati zakone, i ako nametne zakon u kojem stoji da se vi morate glasati kao guska, vi ćete to morati raditi. kako biste na to reagirali? 

Prvo taj ne djeluje kao suvisao čovjek, mi imamo službe sigurnosti koji pomno prate da luđaci ne prilaze našem dvoru. To vam ima svaka normalna država. Ne samo monarhije. Tako da pitanje je besmisleno, takva situacija nemoguća je u 21. stoljeću. Nitko nije iznad naroda i njegove volje osim Boga, stranac koji bi mijenjao svojom voljom zakone u nekoj državi je ili Bog ili je ta država popunjena takvom vrstom kukavica da ne treba postojati. To smo imali kod domorodačkih primitivnih plemena koja se nisu znala oduprijeti tzv. višerazvijenim kulturama. Kolike su i kakve to bile kulture znamo po koljivima koja su ostala nakon njih.