Published On: Čet, stu 5th, 2020

Osmica brutalno zastrašuje medije: OSA prijavila Raport

Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH podnijela je kaznenu prijavu protiv Raporta.

Potpisao ju je ravnatelj ove Agencije Osman Mehmedagić zvani Osmica.

Kako je potvrđeno Raportu, prijava je podnesena 29. listopada 2020. godine Županijskom Tužiteljstvu Županije Sarajevo.

Međutim, predmet je došao do Tužiteljstva BiH.

Koga je OSA, odnosno Mehmedagić, prijavila?

U prijavi koju je predao kao ravnateljOSA-e, Mehmedagić je naveo tri osumnjičena: Raport, urednicu Edinu Kalamujić i N. N. lica.

Na što OSA i Mehmedagić sumnjaju?

OSA i njen diskreditirani Mehmedagić, protiv kojeg se vode dvije istrage, optužuje da je dana 23. listopada 2020. godine “na osnovu podataka dobivenih od N.N. lica, putem elektronskog portala ‘Raport.ba’ objavio članak pod naslovom ‘Raport otkriva detalje optužnice protiv Osmice. Na saslušanju tvrdio da nije ništa uradio, Pekić se branio šutnjom‘ u kojem su objavili detalje iz istrage koja se vodi protiv Osmana Mehmedagića i Muhameda Pekića, između koji su i imena i identiteti zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine saslušanih u svojstvu svjedoka, a koja su zaštićena Zakonom o zaštiti osobnih podataka (‘Službeni glasnik BiH’ br. 49/06, 76/11 i 89/11), i Zakon o zaštiti tajnih podataka (‘Službeni glasnik BiH’ br. 54/05 i 12/09)”.

Iz toga, kako se navodi “proizilaze osnovi sumnje da su prijavljeni počinili kazneno djelo ‘Nedozvoljeno korištenje osobnih podataka’ iz člana 149 i kazneno djelo ‘Povreda tajnosti postupka’ iz člana 237 Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (‘Službeni glasnik BiH’ br. 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 08/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18)”.

Što je navedeno u obrazloženju?

U prijavi OSA i njen Mehmedagić naveli su i obrazloženje:

“Dana 23.10.2020., portal ‘Raport’ objavio je članak pod naslovom ‘Raport otkriva detalje optužnice protiv Osmice. Na saslušanju tvrdio da nije ništa uradio, Pekić se branio šutnjom‘ u kojem su objavili detalje iz istrage koja se vodi protiv Osmana Mehmedagića i Muhameda Pekića te u sklopu istog imena osoba saslušanih u svojstvu svjedoka između kojih su i imena i identitet zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine saslušanih u svojstvu svjedoka.

Među objavljenim imenima su i imena i identitet zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Sakib Vranić, Trifko Buha, Damir Bevanda i Ibrahim Međedović saslušanih u svojstvu svjedoka”, navodi se u obrazloženju.

Kao dokaz, OSA i Mehmedagić su dostavili kopiju teksta Raporta.

Dalje se u obrazloženju navodi da je Raport objavio podatke “direktno kršeći odredbe člana 16 stav 2) i člana 17 Zakona o zaštiti osobnih podataka, te na taj način ugrozili identitet zaposlenih Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i ugrozili provođenje istraga i operacija Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i drugih agencija za provođenje zakona”.

“Iz navedenog je nesporno da su podaci nezakonito dostavljeni ‘Raportu’ od strane N.N. lica koja su imala pristup osobnim podatcima svjedoka u istrazi, te su plasirali u medije kao vid pritiska na svjedoke i optužene čime je svjesno počinjeno krivično djelo ‘Povreda tajnosti postupka’ iz člana 237. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine”, zaključuje se u obrazloženju prijave.

Odgovor i komentar Raporta

Što je Raport ustvari objavio?
U prijavi, inače krcatoj slovnih i pravopisnih grešaka, OSA i njen Mehmedagić navode da je sporan jedan tekst koji je objavio Raport, točnije urednica Edina Kalamujić.

U tom tekstu, Raport je, kako je i navedeno, objavio detalje optužnice koja je jučer potvrđena i pred Sudom BiH.

Radi se, naime, o optužnici koja je protiv Mehmedagića i Pekića podnesena zbog zloupotrebe položaja. Sumnja se da je Mehmedagić, koristeći se resursima koje ima kao ravnatelj Obavještajne agencije, od Pekića tražio da istraži ko je protiv njega podnio anonimnu prijavu.

Oni su, kako se navodi u optužnici, od JP BH Pošte zatražili snimke s videonadzora, tvrdeći da se radi o pitanju nacionalne sigurnosti, kako bi vidjeli tko je podnio krivičnu prijavu protiv Mehmedagića. Sumnja se da snimke Mehmedagić kasnije snimke dostavio jednom mediju.

“Tajno” i “vrlo tajno”

Raport je objavio te detalje kao i detalje sa saslušanja Mehmedagića i Pekića, te smo naveli imena svjedoka u ovom skandalu.

Sve što je Raport objavio bilo je od javnog interesa, s obzirom na to da je Mehmedagić ravnatelj Obavještajno-sigurnosne agencije, krucijalne za sigurnost BiH, te da on kao nosilac visoke javne funkcije može i treba biti na radaru kritičkog izvještavanja medija.

Samim tim, javnost ima pravo da zna, a mediji, pa i Raport, dužni su da o tome izvještavaju, šta i kako rade nositelji vrlo visokih, dobro plaćenih i odgovornih funkcija koje su ključne za sigurnost države BiH, ali i svakog građanina pojedinačno. Potrebno je i istaći da su skoro svi domaći, regionalni, pa čak i svjetski mediji (Washington Post) objavili informacije o postupku protiv Mehmedagića.

Raport u svom izvještavanju o korupciji i zloupotrebama položaja javnih osoba, a posebno u ovom slučaju, nije objavio niti jedan dokument niti informaciju koja je označena sa “tajno” ili “vrlo tajno”.

To znači da Raport u svom odgovornom i kritičkom pisanju nije prekršio niti jedan zakon.

OSA i Mehmedagić u prijavi također navode kako smo protuzakonito objavili imena svjedoka. Ovdje je potrebno istaknuti da niti jedan dio optužnice koju je Raport objavio nema oznaku tajnosti niti se bilo koji svjedok navodi kao “zaštićeni”.

No, vratimo se sad na OSA-u, Mehmedagića i prijavu.

Što prijava OSA-e i Mehmedagića pokazuje?

Poznato je da se protiv Mehmedagića vode dvije istrage. Po jednoj, ovoj koja se tiče zloupotrebe položaja, optužnica je već potvrđena u Sudu BiH. Druga istraga vodi se zbog sumnje da Mehmedagić nema valjanu fakultetsku diplomu, koja mu je potrebna za obavljanje dužnosti direktora OSA-e.

Prijavom protiv Raporta, Mehmedagić je faktički napravio još jednu zloupotrebu položaja.

Naime, Tužiteljstvo BiH vodi istragu protiv Mehmedagića da je zloupotrijebio položaj ravnatelja OSA-e, a ne OSA-e kao institucije.

Mehmedagićev potpis na prijavu OSA-e protiv Raporta ukazuje da je Mehmedagić ponovo zloupotrijebio svoj položaj ravnatelja, zbog osobnih interesa, ovaj put kako bi ušutkao i zastrašio nezavisne medije. S druge strane, zanimljivo je da OSA nije isto postupala u drugim slučajevima objave svjedoka, a prije svega nekih koji su bili zaštićeni.

Pored toga, prijavom OSA-e protiv Raporta ponovno se otvara pitanje pritiska na slobodu izražavanja, pisanja i rada medija, koje je u BiH vrlo izraženo, što svake godine dokazuju izvještaji Europske komisije, američkog State Departmenta i drugih organizacija koje se bave ljudskim pravima i slobodom medija.

Ovdje je to pitanje posebno važno jer se radi o Obavještajnoj agenciji koja ima ogromne resurse i koja se, poznato je, u totalitarnim režimima koristi upravo za zastrašivanje, progon, diskreditaciju pa čak i eliminiranje nepodobnih po režim.

Podsjetnik na zakone

U ovom dijelu, OSA-u i njenog ravnatelja Osmana Mehmedagića podsjetit ćemo na neke od važećih zakona u BiH, a koji se odnose na medije.

Sloboda izražavanja u BiH je garantirana Ustavom, u koji je inkorporirana Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U Zakonu o zaštiti od klevete FBiH Član 2. stav a) se navodi:

“Pravo na slobodu izražavanja, zajamčeno Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (“Službeni glasnik BiH”, broj 6/99) predstavlja jedan od bitnih osnova demokratskog društva, posebno kada se radi o pitanjima od političkog i javnog interesa”.

Dalje u Članu 9. stavu 1) se kaže:

“Novinar i druga fizička osoba koja je redovno ili profesionalno uključena u novinarsku djelatnost traženja, primanja ili priopćavanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo uključuje i pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili činjenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naročito usmeni, pismeni, audio, vizualni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni pod kakvim okolnostima ograničeno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona”.

To znači da Raport, kao niti jedan medij ili novinar, nije dužan po zakonu navesti izvor informacije koju je objavio, niti će to učiniti, prenosi Bild.ba

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>