WASHINGTON – Sjedinjene Države i Njemačka ponovno su razgovarale na najvišoj razini, tijekom oproštajnog posjeta Angele Merkel, njemačkog kancelara Joea Bidenu, američkom predsjedniku, u Washingtonu, o zapadnom Balkanu.
Na svakom dosadašnjem sastanku dvoje čelnika, uključujući i telefonski poziv Merkel s dobrodošlicom Bidenu nakon njegove pobjede na američkim izborima, naša je regija bila tema razgovora i uvijek je bila na dnevnom redu među top temama poput Kine, Rusije, Ukrajine , Irana ili Južne Amerike tako da je zapadni Balkan ponovno postao jedno od najvažnijih geopolitičkih pitanja na svijetu.
Na tiskovnoj konferenciji s Merkel u četvrtak navečer u naše vrijeme u Bijeloj kući, Biden je govorio o našoj regiji u kontekstu borbe protiv korupcije i lažnog populizma.
“Jedinstveni smo u nastojanjima da se suprotstavimo eroziji demokracije, korupcije, lažnog populizma među članicama EU i onima koji su kandidati za članstvo i gdje god se to dogodi. Oboje se slažemo oko važnosti integracije zapadnog Balkana u europske institucije i očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine “, rekao je Biden.
U posljednjih nekoliko dana imali smo priliku razgovarati s nekoliko informiranih sugovornika, koji su nam dali još nekoliko važnih detalja o tome zašto je zapadni Balkan postao tako važno pitanje za Berlin i Washington. Uz utjecaj Kine i Rusije, o čemu smo već razgovarali, jedan nam je sugovornik objasnio da su Biden i tradicionalni američki vanjskopolitički establišment izrazili veliku simpatiju prema Merkel, koja je na kocku stavila njemačku ekonomiju kada je Donald Trump, dok je bio američki predsjednik, indirektno zaprijetio da će uvesti sankcije ako Njemačka odbije da potpiše direktni trgovinski sporazum sa SAD, čime bi bila ugrožena ne samo EU, već i tradicionalna tržišna ekonomija na kojoj počiva moderni svijet.
“Trump je tijekom prvog posjeta nakon izbora od Merkel 11 puta zatražio izravni trgovinski sporazum, a Merkel ga je 11 puta odbila i uputila da mora pregovarati o trgovinskom sporazumu s Bruxellesom. Biden i ljudi oko njega cijenili su njezin stav i obećali potporu ako njegova administracija pobjedi na američkim izborima “, rekao je naš sugovornik, blizak američkom vanjskopolitičkom establišmentu. S obzirom na to da je dobila “jamtvo” od nove administracije, čak i prije Bidenove pobjede, Merkel je tražila da Amerika Europsko susjedstvo, koje uključuje i zapadni Balkan, prepusti Europi, a kao što smo već napisali, Biden se složio pod uvjetom da Njemačka zadrži oštar stav prema Rusiji i ne pristane na aneksiju Krima, nakon čega se rodila ideja o novom njemačkom visokom predstavniku u BiH, i, u širem kontekstu, američka podrška “mini-Schengenu”, inicijativi koju je Njemačka pokrenula kroz Berlinski proces.
Tijekom tiskovne konferencije u Washingtonu Merkel nije spomenula zapadni Balkan, ali je bila vidno potresena prirodnom katastrofom u Njemačkoj, zbog čega nije puno govorila.
Kako smo doznali, Merkel je o ruskoj ne-potpori Christianu Schmidtu razgovarala i s Vladimirom Putinom, ruskim predsjednikom, koji joj je, kako doznajemo, naložio da o tome razgovara sa Sergejem Lavrovom, ruskim ministrom vanjskih poslova.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke, kaže da se predanost Amerike i Njemačke zapadnom Balkanu ogleda u američkoj potpori Schmidtu, ali i u najavi da bi Amerika mogla sankcionirati korumpirane političare u regiji.
“Objavljeno je izvješće State Departmenta u kojem je korupcija označena kao najveća pošast, a istodobno je upro prstom u pravosuđe koje je pod političkim utjecajem i koje je označeno kao jedna od najslabijih karika u društvima zapadnog Balkana , posebno u BiH, ” rekla je Topić.
Naglasila je da su društva u ovoj zemlji u eroziji i da im, bez vanjske pomoći, prijeti raspad.
“Njemačka je, zajedno s Velikom Britanijom, najavila sankcije, odnosno sankcije za korumpirane političare i pojedince, što je ovdje prošlo prilično nezapaženo. Ova zabrinutost iz Washingtona pokazuje da su namjere tih zemalja ozbiljnije od nekih nada”, zaključila je.