Jednog dana kupit ću ti asteroid. Tako zvuči obećanje iz neke alternativne romantične komedije Wesa Andersona, neki poluapsurdni naslov filma u kojem je svijet premazan pastelnim bojama, likovi govore rečenice koje nisu sasvim prirodne, ali su zato sasvim tačne. U stvarnosti, u svijetu koji nije film, taj asteroid je metafora. Za ljubav koja prelazi u opsesiju. Za odnose u kojima emocija prerasta u ekonomiju. Za ono što se ne vidi, a određuje sve.
Izložba “One Day I’ll Buy You an Asteroid” umjetnice Ive Simčić otvara se u utorak, 18. veljače 2025. godine u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru, s početkom u 19:30 sati. Iva Simčić po prvi put izlaže u ovom prostoru, donoseći serigrafije, kolaže i instalacije koje ne samo da propituju, nego i raskrinkavaju mitove romantične ljubavi.
U svom radu, Simčićeva poseže za Orkanskim visovima, jedinim romanom Emily Brontë, tim bezvremenim klasikom u kojem se ljubav ne događa kao sreća, nego kao sudbina, kao nešto neizbježno i destruktivno, kao lanac koji spaja i sputava u istom trenutku. U tom romanu, ljubav nije ništa drugo nego oblik zarobljenosti. U svijetu Ive Simčić, ona je ekonomski ugovor – dogovor koji ne uključuje samo srca, nego i rad, neplaćeni rad, onaj koji nikada nije bio prepoznat kao takav, jer se podrazumijeva.
Kroz prizmu popularne kulture, Iva Simčić otvara pitanje kako se kroz instituciju braka i kućanskog rada oblikuje nevidljiva struktura moći. Ljubav koja se prikazuje kao najveća sloboda zapravo je često ekonomski mehanizam prinude. I to je suština onoga što umjetnica postavlja pred publiku – može li ljubav, ona najčistija, najuzvišenija emocija, biti nešto drugo osim instrumenta kontrole?
Ali Simčić ne ostavlja stvari u teoriji. Njezin rad nije ogoljena analiza, nije suhoparna kritika, nego vizualni dnevnik emocija koje se pretaču u slike, u forme, u predmete. Njezina izložba nije tek serija radova na zidu – to je komad svijeta koji prepoznajemo, ali o kojem ne govorimo glasno.
O umjetnici
Iva Simčić je umjetnica, teoretičarka umjetnosti i vanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Doktorirala je na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, magistrirala na Yale University School of Art, a diplomirala na University of Illinois at Chicago. Njezino je ime odavno prisutno na međunarodnoj umjetničkoj sceni, a njezini radovi dobitnici su brojnih nagrada i priznanja.
Ovo nije njezina prva nagrađena izložba, ali možda jest jedna od onih koje će se najduže pamtiti.
Izložba ostaje otvorena do 5. ožujka 2025. godine. I dok traje, postavljat će ona neugodna pitanja. O ljubavi. O ekonomiji. O tome koliko je sloboda uopće moguća. /POSKOK