Predsjednik SNSD-a i čovjek kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) povećale sankcije Milorad Dodik održat će za dva dana svečanost veličanja entiteta Republike Srpske.
No, zanimljivo je podsjetiti kako je Dodik 2003. godine gledao na početak stvaranja zajednice srpskih općina 1991. godine. Iz tih se pogleda vidi da je on od prvog dana rata bio mirotvorac i čovjek protiv svih mogućih sukoba.
Dodik je u srpnju 2003. godine bio svjedok na suđenju Radoslavu Brđaninu, predsjedniku takozvanog Kriznog štaba. Autonomne regije Bosanska krajina, koji je osuđen na 32 godine zatvora zbog progona Bošnjaka iz Bosanske krajine. Tada se nije želio predstaviti kao svjedok ni obrane ni optužbe. No, stavovi koje je tada iznosio vrlo su indikativni, s obzirom na to kakvu politiku danas vodi.
Dodik je u svom svjedočenju 2003. godine rekao da su za sve što se dogodilo krajem 1991. i početkom 1992. godine najodgovorniji politički čelnici SDS-a i lokalni čelnici koji su bili moćni, a da je on daleko od struktura vlasti.
Podsjetimo, Dodik je bio zastupnik u Skupštini Republike BiH kao član Saveza reformskih snaga Jugoslavije, tzv. reformisti. Potvrdio je da je do početka 1992. bio zastupnik u državnoj skupštini, ali da je prisustvovao i sjednicama tada već formirane skupštine srpskog naroda. No, na suđenju Brđaninu Dodik je rekao da se protivi stvaranju zajednice općina u Krajini, a tužitelje zanima njegov stav o pristupanju Laktaša savezu, s obzirom da je Dodik rođen i radio u Laktašima.
Istaknuo je da je protiv formiranja takve zajednice jer smatra da bi to dodatno zakompliciralo situaciju u BiH u to vrijeme. Stoga je izjavio da je protiv svakog organiziranja političkih teritorijalnih organizacija.
A da je Dodik 1991. bio protiv regionalizacije, potvrdio je i američki povjesničar i stručnjak koji je više puta svjedočio u Haagu Robert Donia. Donia je u svojoj ekspertizi “Postanak Republike Srpske”, napisanoj za slučajeve pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, izdvojio opoziciju Milorada Dodika iz Reformatorske stranke, ali i Igora Radojičića iz SDP-a (kasnije prešao u SNSD). ) formiranju zajednice općina Bosanske krajine.
“Za Milorada Dodika bilo je nedopustivo formiranje bilo kakvih područja jer je to učinjeno bez suglasnosti republičke vlasti. Slično je reagirao i glasnogovornik SDP-a Igor Radojičić koji je rekao da su ovakvi postupci SDS-a ‘povod za otvorene međunacionalne sukobe’.”
Tužitelji su potom Dodika pitali o određenim stavovima Momčila Krajišnika, koji je naveo da je neophodno da se srpski narod organizira u jednu pravnu i državnu cjelinu. Dodik je rekao da u to vrijeme (krajem 1991. i početkom 1992.) nije shvaćao da jedan narod treba imati isključiva prava na nekom teritoriju. No, istaknuo je da je shvaćao tadašnju politiku SDS-a, ne u smislu da su htjeli posebnu državu, već određeni kolektiv unutar BiH.
Međutim, ovo grupiranje općina u zajednicu dovelo je do formiranja tzv Srpske autonomne oblasti, a kasnije i proširenje u veću teritorijalnu jedinicu, što je kulminiralo 9. siječnja 1992. godine, kada je proglašena Republika srpski narod BiH.
Treba napomenuti da je Dodik u svom svjedočenju 2003. prebacio odgovornost na vrh SDS-a, ali i na neke lokalne moćnike iz političkih i sigurnosno-policijskih struktura, koji od 1990. rade na formiranju paralelnih tijela koje je SDS kasnije koristio. događaji. Kazao je i da je Krizni štab mogao spriječiti formiranje logora u Prijedoru i okolini.
Na taj je način posredno priznao postojanje logora, a time i sve što se dogodilo.
Međutim, danas, gotovo 20 godina kasnije, Dodik priča sasvim drugu priču. On je 2003. godine bio oporba željna vlasti, pa mu vjerojatno nije bio problem iskreno progovoriti o zločinima i politici tadašnjeg SDS-a. Danas, kada je na vlasti, tu politiku još srčanije brani, a 9. siječnja slavi kao najveći praznik, bez obzira što je ranije priznao da se protivio procesu koji je doveo do formiranja, kako je rekao, političke teritorijalne organizacije.
wpDiscuz
