IAKO je statistička mogućnost da čovjeka ubije grom minimalna, godišnje od udara gromova u svijetu pogine skoro 25 tisuća ljudi, dok ih deset puta više udar preživi, ali s teškim posljedicama.
“Nisu nam opasni gromovi koji nastaju između oblaka nego oni do kojih dolazi između oblaka i zemlje, a takvih opasnih je na našoj geografskoj širini šestina”, rekao je Aleš Berkopec, fizičar s ljubljanskog Fakulteta za elektrotehniku koji je doktorirao upravo na temu gromova.
Zbog geografskog položaja, blizine alpskog masiva i mora te miješanja više klimatskih utjecaja, Slovenija doživi oko 60.000 gromova godišnje jer leži na području Europe najviše izloženom tom prirodnom fenomenu, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi do kojih dolazi svake godine.
No, to je još uvijek jako daleko od rizika koje gromovi predstavljaju u zemljama na nekim drugim kontinentima i klimatskim zonama.
Nezahvalno prvo mjesto prema broju smrtnih slučajeva drži Zimbabve s 20 smrtnih slučajeva od udara groma na milijun stanovnika, što znači oko 250 žrtava godišnje.
Područje gdje su oluje i gromovi najčešći nalazi se na sjeveroistoku Venezuele, uz ušće rijeke Catatumbo. Tamo godišnje zabilježe 200 olujnih dana, s olujama koje traju desetak sati i izazovu 250 gromova svaki sat.
Najsigurnije mjesto za čovjeka koji se nađe u oluji na otvorenom je automobil jer će eventualni udar munje u nekoliko sekundi s mokre karoserije otići u zemlju, a najopasnije je biti na otvorenom u blizini drveća, kaže Berkopec.
Što se tiče oluja na moru i gromova koji udare u morsku površinu, gromovi ne prijete kupačima jer se oni povuku s plaže zbog kiše ili zahlađenja, ali je drukčije sa surferima jer im odgovara vjetar koji redovno prati oluje. Surfer se drži za luk koji je na dasci pričvršćen za jedro i sve je mokro, pa će pri udaru većina elektriciteta otići kroz neoprensko odijelo surfera mimo vitalnih organa, ali može doći do stresa miišića i onesvješćivanja koja su u moru opasna, a takvih je slučajeva već bilo, upozorava Berkopec.